More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Apsolutna [[monarhija]]''' ili '''Apsolutistička monarhija''' oblik je [[vlast]]i koji se u [[Europa|Europi]] javio u [[Francuska|Francuskoj]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]] za vrijeme [[Luj XIV.|Luja XIV.]] (''Država to sam ja''). | |||
Vladar ima apsolutnu vlast, a vlada uz pomoć '''birokratskog aparata''' (moć pera) - činovnici i uz pomoć '''represivnog aparata''' (moć mača) - [[policija]] i [[vojska]]. Kao vodećeg teoretičara apsolutizma često se navodi [[Jean Bodin|Jeana Bodina]] (1530. - 1596.). | Vladar ima apsolutnu vlast, a vlada uz pomoć '''birokratskog aparata''' (moć pera) - činovnici i uz pomoć '''represivnog aparata''' (moć mača) - [[policija]] i [[vojska]]. Kao vodećeg teoretičara apsolutizma često se navodi [[Jean Bodin|Jeana Bodina]] (1530. - 1596.). |
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 16:23
Apsolutna monarhija ili Apsolutistička monarhija oblik je vlasti koji se u Europi javio u Francuskoj u 17. stoljeću za vrijeme Luja XIV. (Država to sam ja).
Vladar ima apsolutnu vlast, a vlada uz pomoć birokratskog aparata (moć pera) - činovnici i uz pomoć represivnog aparata (moć mača) - policija i vojska. Kao vodećeg teoretičara apsolutizma često se navodi Jeana Bodina (1530. - 1596.).
Slijedom analogije ovaj se naziv rabi i kod opisa državnog uređenja drevnih država u kojima je sva vlast bila koncentrirana u rukama vladara; standardni naziv za takve vladavine izvan Europe 17. i 18. stoljeća je, međutim, "despotizam".
Na idejnoj razini, ideje apsolutne monarhije su izražene u ideologiji prosvjetiteljstva.