Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Apion: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Apion'''-->'''Apion''' ([[20-ih pr. Kr.]] - cca. [[45.]]-[[48.]]) je bio [[Helenizam|grčko]]-[[egipat]]ski [[gramatika|gramatičar]], [[sofist]] i komentator [[Homer]]ovih djela, rodom iz [[Siwa (oaza)|oaze Siwa]].
'''Apion''' ([[20-ih pr. Kr.]] - cca. [[45.]]-[[48.]]) je bio [[Helenizam|grčko]]-[[egipat]]ski [[gramatika|gramatičar]], [[sofist]] i komentator [[Homer]]ovih djela, rodom iz [[Siwa (oaza)|oaze Siwa]].


Apion se školovao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Kaligula|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''.
Apion se školovao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Kaligula|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''.

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 15:34

Apion (20-ih pr. Kr. - cca. 45.-48.) je bio grčko-egipatski gramatičar, sofist i komentator Homerovih djela, rodom iz oaze Siwa.

Apion se školovao u Aleksandriji i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor rimskog cara Kaligule da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg židovskog stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od Flavija Josipa odgovorene u njegovom djelu Protiv Apiona.

Nešto kasnije se naselio Rimu te je poučavao retoriku sve do vladavine cara Klaudija.[1] Napisao je nekoliko knjiga, od koja nijedna do danas nije sačuvana. Smatra se kako znamenita antička priča "Androklo i lav", koju je sačuvao Aulo Gelije [2] potiče od njegovog djela: Aegypytiacorum ("Wonders of Egypt"). Neki od sačuvanih fragmenata su objavljeni u Etymologicum Gudianum, ed. Sturz, 1818.

Izvori

  1. Hazel, John Who's who in the Roman World books.google.com. Accessed 2009-4-10.
  2. Aulus Gellius. Attic Nights V.xiv

Vanjske poveznice