More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Apion''' ([[20-ih pr. Kr.]] - cca. [[45.]]-[[48.]]) je bio [[Helenizam|grčko]]-[[egipat]]ski [[gramatika|gramatičar]], [[sofist]] i komentator [[Homer]]ovih djela, rodom iz [[Siwa (oaza)|oaze Siwa]]. | |||
Apion se školovao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Kaligula|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''. | Apion se školovao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Kaligula|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''. |
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 15:34
Apion (20-ih pr. Kr. - cca. 45.-48.) je bio grčko-egipatski gramatičar, sofist i komentator Homerovih djela, rodom iz oaze Siwa.
Apion se školovao u Aleksandriji i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor rimskog cara Kaligule da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg židovskog stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od Flavija Josipa odgovorene u njegovom djelu Protiv Apiona.
Nešto kasnije se naselio Rimu te je poučavao retoriku sve do vladavine cara Klaudija.[1] Napisao je nekoliko knjiga, od koja nijedna do danas nije sačuvana. Smatra se kako znamenita antička priča "Androklo i lav", koju je sačuvao Aulo Gelije [2] potiče od njegovog djela: Aegypytiacorum ("Wonders of Egypt"). Neki od sačuvanih fragmenata su objavljeni u Etymologicum Gudianum, ed. Sturz, 1818.
Izvori
- ↑ Hazel, John Who's who in the Roman World books.google.com. Accessed 2009-4-10.
- ↑ Aulus Gellius. Attic Nights V.xiv