Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bušatlija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bušatlija'''-->'''Bušatlije''' su velikaška obitelj iz Bosne i Hercegovine, podrijetlom sa prostora današnje sjeverne [[Albanija|Albanije]].<ref name="Mahić">[http://ljubusaci.com/2019/01/29/kemal-mahic-prof-dr-ibrahim-busatlija-1930/ Ljubusaci.com] KEMAL MAHIĆ: prof.dr.IBRAHIM BUŠATLIJA, (1930) 29. siječnja 2019. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref>{{bolji izvor}}
'''Bušatlije''' su velikaška obitelj iz Bosne i Hercegovine, podrijetlom sa prostora današnje sjeverne [[Albanija|Albanije]].<ref name="Mahić">[http://ljubusaci.com/2019/01/29/kemal-mahic-prof-dr-ibrahim-busatlija-1930/ Ljubusaci.com] KEMAL MAHIĆ: prof.dr.IBRAHIM BUŠATLIJA, (1930) 29. siječnja 2019. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)</ref>{{bolji izvor}}


Slabljenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dovelo je do stvaranja gotovo nezavisnih državica pod vlašću domaćih poturčenih velikaša iz obitelji Bušatlija (sa sjedištem u [[Skadar|Skadru]]) i [[Tepeleni]] (sa sjedištem u [[Janina|Janini]]). Nakon pogibija njihovih najistaknutijih predstavnika [[Ali-paša Janinski|Ali-paše Janinskog]] ([[1822.]]) i [[Mehmed-paša Bušatlija|Mehmed-paše Bušatlije]] ([[1831.]]), [[Porta|središnja vlast]] pokušala je neuspjelo provesti reforme i učvrstiti svoj utjecaj, ali je to bilo ometano mnogobrojnim i dugotrajnim bunama (1831.-[[1837.]],[[1840.]] – [[1843.]], [[1855.]] – [[1869.]]). Usporedno je tekao i proces nacionalnog osvješćivanja Albanaca, te su udrugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] prvi put istaknuti i zahtjevi za stvaranjem neovisne albanske države.
Slabljenjem [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] dovelo je do stvaranja gotovo nezavisnih državica pod vlašću domaćih poturčenih velikaša iz obitelji Bušatlija (sa sjedištem u [[Skadar|Skadru]]) i [[Tepeleni]] (sa sjedištem u [[Janina|Janini]]). Nakon pogibija njihovih najistaknutijih predstavnika [[Ali-paša Janinski|Ali-paše Janinskog]] ([[1822.]]) i [[Mehmed-paša Bušatlija|Mehmed-paše Bušatlije]] ([[1831.]]), [[Porta|središnja vlast]] pokušala je neuspjelo provesti reforme i učvrstiti svoj utjecaj, ali je to bilo ometano mnogobrojnim i dugotrajnim bunama (1831.-[[1837.]],[[1840.]] – [[1843.]], [[1855.]] – [[1869.]]). Usporedno je tekao i proces nacionalnog osvješćivanja Albanaca, te su udrugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] prvi put istaknuti i zahtjevi za stvaranjem neovisne albanske države.

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 12:32

Bušatlije su velikaška obitelj iz Bosne i Hercegovine, podrijetlom sa prostora današnje sjeverne Albanije.[1][potreban bolji izvor]

Slabljenjem Osmanskog Carstva dovelo je do stvaranja gotovo nezavisnih državica pod vlašću domaćih poturčenih velikaša iz obitelji Bušatlija (sa sjedištem u Skadru) i Tepeleni (sa sjedištem u Janini). Nakon pogibija njihovih najistaknutijih predstavnika Ali-paše Janinskog (1822.) i Mehmed-paše Bušatlije (1831.), središnja vlast pokušala je neuspjelo provesti reforme i učvrstiti svoj utjecaj, ali je to bilo ometano mnogobrojnim i dugotrajnim bunama (1831.-1837.,1840.1843., 1855.1869.). Usporedno je tekao i proces nacionalnog osvješćivanja Albanaca, te su udrugoj polovici 19. stoljeća prvi put istaknuti i zahtjevi za stvaranjem neovisne albanske države.

U Bosnu i Hercegovinu stigli su tijekom migracija stanovništva u Osmanskom Carstvu. Preci su imali begovsko podrijetlo. Dolaskom na prostore današnje BiH postali su livanjski begovi i vlasnici mnogobrojnih posjeda. Najpoznatiji im je posjet Buško blato sa svojim okrajcima i tisućama četvornih metara, oduzetih agrarnim reformama, eksproprijacijama, nacionalizacijama i inim legalnim i ilegalnim načinima otimanja.[1]

Obitelj je dala poznate pripadnike osmanskog vojskovođu Mahmut-pašu Bušatliju, narodnog heroja Mahmuta Bušatliju, liječnika primarijusa Asima Bušatliju, geomorfologa i akademika AZU BIH Ibrahima Bušatliju. Jedan od poznatijih pripadnika je Mahmut-beg Bušatlija koji se suprostavio austro-ugarskom zaposjedanju Bosne i Hercegovine 1878. godine. Tad je oko 80 članova njegove obitelji Mahmut-bega Bušatlije raseljeno i opljačkano. Rođaci su ostali na prostorima Bugojna i Donjeg Vakufa. Ibrahim-beg Bušatlija je otišao u Vitinu gdje je kupio zemljište za potrebe svoje obitelji i tu se naselio. Odatle potječe mala enklava muslimana u zapadnoj Hercegovini. Mati je jednog od najpoznatijih teatrologa i reditelja na prostorima bivše Jugoslavije Gorčina Stojanovića, direktora Jugoslavenskog dramskog kazališta također iz obitelji Bušatlija, Emina (Minka) Bušatlija-Stojanović.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Ljubusaci.com KEMAL MAHIĆ: prof.dr.IBRAHIM BUŠATLIJA, (1930) 29. siječnja 2019. (pristupljeno 6. ožujka 2019.)
Sadržaj