More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Antun Stiedl''', [[Zagreb|zagrebački]] graditelj. | |||
Djelovao je u prvoj polovici 19. stoljeća. Došao je u Zagreb iz [[Karlovac|Karlovca]] na poziv biskupa [[Aleksandar Alagović|Aleksandara Alagovića]], za kojega je radio više projekata. Među njima se ističu: proširenje istočnog krila biskupskog dvora (1834.), novo krilo sjemenišne zgrade u Zagrebu, plan obnove bivšeg isusovačkog kolegija u [[Požega|Požegi]], župni dvor sv. Ivana u Novoj Vesi 55 (1834.), te vrtlareva kućica na [[Ribnjak|Ribnjaku]], obje u Zagrebu. Najvažnije mu je djelo zgrada vojarne u Vlaškoj 87 (kasnije vojna bolnica), velika dvokatna zgrada sa slijepim arkadama u prizemlju. Djela Antuna Stiedla nose obilježja klasicizma. | Djelovao je u prvoj polovici 19. stoljeća. Došao je u Zagreb iz [[Karlovac|Karlovca]] na poziv biskupa [[Aleksandar Alagović|Aleksandara Alagovića]], za kojega je radio više projekata. Među njima se ističu: proširenje istočnog krila biskupskog dvora (1834.), novo krilo sjemenišne zgrade u Zagrebu, plan obnove bivšeg isusovačkog kolegija u [[Požega|Požegi]], župni dvor sv. Ivana u Novoj Vesi 55 (1834.), te vrtlareva kućica na [[Ribnjak|Ribnjaku]], obje u Zagrebu. Najvažnije mu je djelo zgrada vojarne u Vlaškoj 87 (kasnije vojna bolnica), velika dvokatna zgrada sa slijepim arkadama u prizemlju. Djela Antuna Stiedla nose obilježja klasicizma. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 12:30
Antun Stiedl, zagrebački graditelj. Djelovao je u prvoj polovici 19. stoljeća. Došao je u Zagreb iz Karlovca na poziv biskupa Aleksandara Alagovića, za kojega je radio više projekata. Među njima se ističu: proširenje istočnog krila biskupskog dvora (1834.), novo krilo sjemenišne zgrade u Zagrebu, plan obnove bivšeg isusovačkog kolegija u Požegi, župni dvor sv. Ivana u Novoj Vesi 55 (1834.), te vrtlareva kućica na Ribnjaku, obje u Zagrebu. Najvažnije mu je djelo zgrada vojarne u Vlaškoj 87 (kasnije vojna bolnica), velika dvokatna zgrada sa slijepim arkadama u prizemlju. Djela Antuna Stiedla nose obilježja klasicizma.
Literatura
- Lelja Dobronić, Bartol Felbinger i zagrebački graditelji njegova doba, Zagreb, 1971.