Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Antun Kojović: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Antun Kojović'''-->{{NPOV/riješeno|autor=Buddumil}}'''Antun Kojović''' ([[Budva]], [[8. ožujka]] [[1751.]] - Budva, [[22. siječnja]] [[1845.]]), hrv. [[pjesnik]], prozni pisac i [[dramatik]] iz Crne Gore, svećenik Budvanske biskupije. [[Kroničar]] grada Budve.<ref name="budvatravel">(crnogorski) [http://www.budva.travel/aktivnosti/istrazite-nasu-istoriju/znamenite-licnosti/ Budva.travel] Znamenite ličnosti (pristupljeno 11. srpnja 2015.) </ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref><ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32279 Hrvatska enciklopedija] Kojović, Antun (pristupljeno 11. srpnja 2015.)</ref>
{{NPOV/riješeno|autor=Buddumil}}'''Antun Kojović''' ([[Budva]], [[8. ožujka]] [[1751.]] - Budva, [[22. siječnja]] [[1845.]]), hrv. [[pjesnik]], prozni pisac i [[dramatik]] iz Crne Gore, svećenik Budvanske biskupije. [[Kroničar]] grada Budve.<ref name="budvatravel">(crnogorski) [http://www.budva.travel/aktivnosti/istrazite-nasu-istoriju/znamenite-licnosti/ Budva.travel] Znamenite ličnosti (pristupljeno 11. srpnja 2015.) </ref><ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996. </ref><ref name="Hrvatska enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32279 Hrvatska enciklopedija] Kojović, Antun (pristupljeno 11. srpnja 2015.)</ref>
Kojović i [[Stjepan Zanović]] su najzanimljivije i najzanimljivije osobe bokokotorskoga književnog kruga s konca 18. i početka 19. stoljeća.<ref name="Babić">[http://hrcak.srce.hr/file/110128 Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, Vol.23 No.1 Travanj 1997.] Vanda Babić: Kulturni život Boke kotorske uoči preporoda (pristupljeno 11. srpnja 2015.) </ref>
Kojović i [[Stjepan Zanović]] su najzanimljivije i najzanimljivije osobe bokokotorskoga književnog kruga s konca 18. i početka 19. stoljeća.<ref name="Babić">[http://hrcak.srce.hr/file/110128 Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, Vol.23 No.1 Travanj 1997.] Vanda Babić: Kulturni život Boke kotorske uoči preporoda (pristupljeno 11. srpnja 2015.) </ref>



Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 12:02

Antun Kojović (Budva, 8. ožujka 1751. - Budva, 22. siječnja 1845.), hrv. pjesnik, prozni pisac i dramatik iz Crne Gore, svećenik Budvanske biskupije. Kroničar grada Budve.[1][2][3] Kojović i Stjepan Zanović su najzanimljivije i najzanimljivije osobe bokokotorskoga književnog kruga s konca 18. i početka 19. stoljeća.[4]

Životopis

Školovao se u Italiji, u Loretu, gdje je završio teološki i pravni fakulte. U Italiji je doktorirao.[3] Bio je kanonik i vikar Budvanske biskupije. Radio kao učitelj više od 60 godina. Napisao je oko trideset pjesama i dvije drame. Izvođene su za poklada, a redatelj je bio Kojović. Vodio je Dnevnik od 1806. do 1838. g. i Memoare.[1]

Važni su njegovi kroničarski zapisi napisani na prijelazu iz 18.u 19. stoljeće, u razdoblju od od pada Mletačke Republike (1797.) do Bečkog kongresa (1815.), kad su se na području Boke Kotorske i Budve u malom vremenu smjenjivale brojne uprave – crnogorska, austrijska, ruska-crnogorska, francuska i ponovo austrijska.[5] Kojovićevi Budvljanski anali (Budvanski anali, Annali di Budua)[3] obuhvaćaju zbivanja u Budvi od 1806. do 1819. godine. Napisao je i zbirku Rime slovinske koja se sastoji od 22 pjesme na hrvatskom i tri na talijanskom, karnevalsku komediju Smiješni razgovor. Kojovićeve pjesme su prigodničarske i napisao ih je na zamolbu svojih učenika za dane karnevala. Taj podatak opisuje pokladnu Budvu, te potvrđuje usporedno postojanje pobožne poezije i prigodničarske poezije (kritičarske, satiričke, podrugljive) u Budvi, što je tada bila raširena pojava i u drugim krajevima gdje žive Hrvati. Književnici tog vremena izravno su pomagali kao sudionici nekih manifestacija, zbog čega se u Boki razvila posebna dramatizirana pokladna pjesma, po čemu ni Budva nije zaostajala a Kojović se pridružio tom vedrom duhu stihovima o vinu i smiješnim okolnostima i osobitostima svojih suvremenika i sugrađana.[4]

U Kotoru je za francuske vlasti osnovana framasonska loža "Loža sv. Ivana - prijatelja slobode". Premda je ovaj slobodnozidarski pokret počivao na liberalno-prosvjetiteljskim i antiklerikalnim idejama, vikar Kojović, bio je pristaša francuske revolucije i pripadao je ovoj loži, kao i svi utjecajniji Bokelji tog vremena. Sjedište im je bilo u palaći Beskuća u Kotoru, a članstvo je bilo iz Kotora, Budve i dr. [4]

Umro je u rodnoj Budvi 1845. godine. [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 (crnogorski) Budva.travel Znamenite ličnosti (pristupljeno 11. srpnja 2015.)
  2. Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  3. 3,0 3,1 3,2 Hrvatska enciklopedija Kojović, Antun (pristupljeno 11. srpnja 2015.)
  4. 4,0 4,1 4,2 Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, Vol.23 No.1 Travanj 1997. Vanda Babić: Kulturni život Boke kotorske uoči preporoda (pristupljeno 11. srpnja 2015.)
  5. (crnogorski) Montenegrina.net Vlado Đ. Duletić – Budvanska plemićka porodica Bubić (pristupljeno 11. veljače 2015.)