Antivirusni program: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:03

Antivirusni softver, antivirusni program ili antivirus je računalni softver koji se koristi za zaštitu, identifikaciju i uklanjanje računalnih virusa, kao i drugih štetnih programa koji mogu uzrokovati probleme u korištenju računala ili oštetiti podatke.

Za razliku od prvobitnih antivirusnih programa koji su bili temeljeni isključivo na tretiranju računalnih virusa, moderni antivirusni program se dizajnira tako da sustav štiti od što većeg broja različitih mogućih štetnih programa (crva, virusa, trojanskih konja, rootkita, špijunskih i reklamskih modula, phishing napada itd.

Prvi antivirusni programi pojavili su se 1983. godine.

Metode detekcije

Postoji nekoliko metoda koje antivirusni program koristi za identifikaciju štetnih programa. Ovisno od programa može se koristiti i više metoda.

Detekcija bazirana na uzorcima - najčešće korištena metoda za identifikaciju štetnih programa. Da bi pronašao virus ili neki drugi zlonamjerni program, softver uspoređuje sadržaj datoteke sa sadržajem kataloga uzorka virusa. Pošto virus može biti ugniježden u samu datoteku, provjerava se i njezin sadržaj, kao i sadržaj svih njenih sastavnih dijelova, ako se radi o složenoj ili komprimiranoj datoteci. Paziti morate na činjenicu da svaka antivirusna kompanija koristi drugi naziv. Primjerice, za crv Conficker D nazivi u razl. kompanijama su (preuzeto s VirusTotal-a):

Worm/Conficker.D.1 (Avira)
Win32:Trojan-gen {Ostalo} (avast!)
Worm/Generic.WLO (AVG)
Win32.Worm.Downadup.Gen (BitDefender)
Worm.Win32.Exploit.Conficker.c (Comodo)
Win32.Worm.Downadup.Gen (G Data)
Trojan-Downloader.Win32.Kido.a (Kaspersky)
W32/Conficker.worm.gen.c (McAfee)
Worm:Win32/Conficker.D (Security Essentials i OneCare)
varijanta Win32/Conficker.X (ESET)
W32/Confick-G (Sophos)
W32.Downadup.C (Norton)

Heuristička metoda - ova metoda se može koristiti kod novih i nepoznatih virusa. Može se koristiti na dva načina: analiza datoteka i emulacija datoteka. Analiza datoteka je proces traganja za sumnjivim programskim zapovjedima u datotekama. Slabost ove metode je to što ona može znatno usporiti računalni sustav provjeravajući veliki broj datoteka. Emulacija datoteka je metoda koja izvršava program u virtualnom okruženju i bilježi sve akcije koje on izvrši. Analizom zabilježenih akcija može se utvrditi može li program ugroziti računalni sustav. Tehnlogija najčešće ima ime Heuristika (Heuristics), ali ESET je iznimka i svoju tehnlogiju zove ThreatSense. Heuristiku ćete prepoznati po riječi Gen, skraćenici od "Generic", hrv. opći. Primjer:

BitDefender: Win32.Worm.Downadup.Gen
avast!: Win32:Trojan-gen
McAfee: W32/Conficker.worm.gen.c
Sophos: W32/Confick-G

PAŽNJA: Heuristika može dati i lažne uzbune (engl. false positives ili false alarms). Ti rezultati mogu biti npr. da antivirus detektira bezopasan program kao virus. False negatives su suprotno od false positives, tj. virusi koje antivirusni program nije detektirao.

Suvremeni antivirusni programi kombiniraju obje metode.

Antivirusni program često nudi opciju automatskog brisanja ili stavljanje zaraženih datoteka u izolacijsku zonu.

Način funkcioniranja

Antivirusni programi imaju samostalni i proaktivni način funkcioniranja. Većina antivirusnih programa s proaktivnim načinom rada ne mogu funkcionirati istovremeno na jednom računalu.

Pojedini antivirusni programi dolaze s ugrađenim vatrozidom, alatom za detekciju spywarea i sličnim sigurnosnim alatima.

Sigurnost

Katkad se događa da se štetni programi na Internetu predstavljaju kao antivirusni programi. Zbog toga je potrebno dobro provjeriti je li antivirusni program koji se skida sa interneta zaista antivirusni program.

Tvrtke proizvođači antivirusnih programa (i njihovi programi)

Neke od poznatijih tvrtki koje proizvode antivirusne programe su:

Uspoređivanje antivirusnih programa

Antivirusni se programi uspoređuju po više stavki, a neke od njih su:

glavni testovi (performanse, heuristika, itd.)
testovi uklanjanja
testovi zaštite u stvarnome vremenu

Literatura

Grupa autora, Enter kompjutorski časopis, veljača 2006., ISSN 1333-7882

Inačica od 8. rujan 2021. u 09:07 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.575 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:03 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 520.575 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Antivirusni program'''-->~~'''Antivirusni softver''', '''antivirusni program''' ili '''antivirus''' je [[softver\|računalni softver]] koji se koristi za zaštitu, identifikaciju i uklanjanje [[računalni virus\|računalnih virusa]], kao i drugih [[Zloćudni softver\|štetnih programa]] koji mogu uzrokovati probleme u korištenju računala ili oštetiti podatke.		'''Antivirusni softver''', '''antivirusni program''' ili '''antivirus''' je [[softver\|računalni softver]] koji se koristi za zaštitu, identifikaciju i uklanjanje [[računalni virus\|računalnih virusa]], kao i drugih [[Zloćudni softver\|štetnih programa]] koji mogu uzrokovati probleme u korištenju računala ili oštetiti podatke.

	Za razliku od prvobitnih antivirusnih programa koji su bili temeljeni isključivo na tretiranju računalnih virusa, moderni antivirusni program se dizajnira tako da sustav štiti od što većeg broja različitih mogućih [[Zloćudni softver\|štetnih programa]] ([[računalni crv\|crva]], [[računalni virus\|virusa]], [[trojanski konj (softver)\|trojanskih konja]], [[rootkit]]a, [[spyware\|špijunskih]] i [[adware\|reklamskih]] modula, [[phishing]] napada itd.		Za razliku od prvobitnih antivirusnih programa koji su bili temeljeni isključivo na tretiranju računalnih virusa, moderni antivirusni program se dizajnira tako da sustav štiti od što većeg broja različitih mogućih [[Zloćudni softver\|štetnih programa]] ([[računalni crv\|crva]], [[računalni virus\|virusa]], [[trojanski konj (softver)\|trojanskih konja]], [[rootkit]]a, [[spyware\|špijunskih]] i [[adware\|reklamskih]] modula, [[phishing]] napada itd.