More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir oružje | |||
|naziv =Bumbar | |naziv =Bumbar | ||
|slika =[[Datoteka:Bumbar_AT.JPG|300px]] | |slika =[[Datoteka:Bumbar_AT.JPG|300px]] |
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 08:36
Bumbar | |
---|---|
Bumbar izložen na vojom sajmu Partner 2009. | |
Vrsta | Protutenkovski projektil |
Država podrijetla | Srbija |
Povijest uporabe | |
U službi | 2011. - |
U uporabi u | Srbija |
Povijest proizvodnje | |
Projektant | Vojno-tehnološki institut |
Projektirano | 2005. |
Proizvođač | Krušik |
Masa | 18 kg (ukupna težina) Projektil (10 kg) Lanser (2 kg) Postolje (2 kg) Ostala oprema (4 kg) |
Promjer | 136 mm |
Brzina | 18 m/sek. (prilikom lansiranja) 245 m/sek. (max. brzina) |
Vrijeme leta od mjesta lansiranja do mete (na 600 m) |
4,6 sek. |
Penetracija bojeve glave | 1.000 mm |
RHA penetracija | 800 mm |
Kalibar sekundarne bojeve glave | 55 mm |
Bumbar je prijenosni protutenkovski raketni sustav kratkog dometa koji je razvijen i proizveden u Srbiji.
Opis
Bumbar je protutenkovsko oružje koje je 2005. dizajnirao srpski Vojno-tehnološki institut (VTI). Riječ je o žičano navođenom, prijenosnom i kratko-dometnom raketnom sustavu u borbi protiv oklopnih ciljeva na kopnu. Nakon što raketa izađe iz lansera, uključuje se lansirni raketni motor što omogućava korištenje Bumbara u skućenim prostorima, primjerice u urbanom ratovanju. Također, Bumbar ima i mogućnost korištenja tijekom noći.
Prilikom leta, raketa se kreće prema jedinstvenom sustavu potisnog momenta. Sam projektil pokreću dva glavna raketna motora koji se nalaze u sredini tijela rakete. S raketom se upravlja putem žice te kroz nju operater šalje projektilu signale o kretanju rakete, npr. može izvesti korekciju leta putem jedne od dvije lopatice na raketi. Također, projektil je "otporan" na neprijateljske elektroničke protumjere. Tu su i korištenje matričnog senzora SSD, računalo za brzu obradu slike i dr.[1]
Prema općem dizajnu, Bumbar je sličan francusko-kanadskom protutenkovsom projektilu ERYX.[2] Međutim, tvrtka MBDA koja proizvodi ERYX nikad nije Jugoslaviji ili Srbiji isporučila tehničku dokumentaciju o svojem projektilu.[1] Sve ključne komponente kod Bumbara je razvio srpski Vojno-tehnološki institut dok ga proizvodi tvrtka Krušik.