Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Okarina: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Okarina'''-->[[File:Okarina1.jpg|mini|<center>Okarina</center>]]
<!--'''Okarina'''-->[[Datoteka:Okarina1.jpg|mini|<center>Okarina</center>]]
[[File:Twopaintedocarinas.gif|mini|<center>Dvije oslikane okarine<center>]]
[[Datoteka:Twopaintedocarinas.gif|mini|<center>Dvije oslikane okarine<center>]]
[[File:Ocarinasample.ogg|mini|F-[[dur]] [[Glazbena ljestvica|ljestvica]] i "Frère Jacques" ("Bratec Martin") na okarini]]
[[Datoteka:Ocarinasample.ogg|mini|F-[[dur]] [[Glazbena ljestvica|ljestvica]] i "Frère Jacques" ("Bratec Martin") na okarini]]
'''Okarina''' ([[Talijanski|tal.]] ''oca'', ''occarina'') je [[Puhačka glazbala|puhačko glazbalo]] duguljasta okruglog oblika koji podsjeća na [[ptica|ptičju]] glavu.<ref name=AG>A. Gojković: »Okarina«, u: ''Narodni muzički instrumenti'', str. 140</ref> Najčešće se izrađuje od [[Terakota|terakote]] (pečene gline) ili [[porculan]]a. Pripada skupini labijalnih svirala, poznatih u mnogim [[folklor]]nim [[tradicija]]ma diljem svijeta, od [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] do [[Kina|Kine]]. U [[Europa|Europu]] su ju donijeli španjolski [[konkvistadori]] kao svojevrstan suvenir iz [[Novi svijet|Novoga svijeta]]. U našim je krajevima poznata od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Tonski opseg joj je uglavnom [[oktava]] (kod nekih novijih modela i [[decima]]), a relativno je dublji ili viši zavisno od veličine sâmoga glazbala. Prebiranjem jagodicama [[prsti]]ju po rupicama dobiva se željeni [[ton]], a glazbalo se pri tome pridržava [[Palac|palčevima]].<ref name=AG/>
'''Okarina''' ([[Talijanski|tal.]] ''oca'', ''occarina'') je [[Puhačka glazbala|puhačko glazbalo]] duguljasta okruglog oblika koji podsjeća na [[ptica|ptičju]] glavu.<ref name=AG>A. Gojković: »Okarina«, u: ''Narodni muzički instrumenti'', str. 140</ref> Najčešće se izrađuje od [[Terakota|terakote]] (pečene gline) ili [[porculan]]a. Pripada skupini labijalnih svirala, poznatih u mnogim [[folklor]]nim [[tradicija]]ma diljem svijeta, od [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] do [[Kina|Kine]]. U [[Europa|Europu]] su ju donijeli španjolski [[konkvistadori]] kao svojevrstan suvenir iz [[Novi svijet|Novoga svijeta]]. U našim je krajevima poznata od početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Tonski opseg joj je uglavnom [[oktava]] (kod nekih novijih modela i [[decima]]), a relativno je dublji ili viši zavisno od veličine sâmoga glazbala. Prebiranjem jagodicama [[prsti]]ju po rupicama dobiva se željeni [[ton]], a glazbalo se pri tome pridržava [[Palac|palčevima]].<ref name=AG/>



Inačica od 1. svibanj 2022. u 04:23

Okarina
Dvije oslikane okarine

Datoteka:Ocarinasample.ogg Okarina (tal. oca, occarina) je puhačko glazbalo duguljasta okruglog oblika koji podsjeća na ptičju glavu.[1] Najčešće se izrađuje od terakote (pečene gline) ili porculana. Pripada skupini labijalnih svirala, poznatih u mnogim folklornim tradicijama diljem svijeta, od Latinske Amerike do Kine. U Europu su ju donijeli španjolski konkvistadori kao svojevrstan suvenir iz Novoga svijeta. U našim je krajevima poznata od početka 20. stoljeća. Tonski opseg joj je uglavnom oktava (kod nekih novijih modela i decima), a relativno je dublji ili viši zavisno od veličine sâmoga glazbala. Prebiranjem jagodicama prstiju po rupicama dobiva se željeni ton, a glazbalo se pri tome pridržava palčevima.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 A. Gojković: »Okarina«, u: Narodni muzički instrumenti, str. 140

Literatura

  1. Baines, Anthony: Lexikon der Musikinstrumente, Stuttgart: Metzler / Kassel: Bärenreiter, 1996. ISBN 3-476-00987-4 (Metzler) / ISBN 3-7618-1220-5 (Bärenreiter)
  2. Gojković, Andrijana: Narodni muzički instrumenti, Beograd: „Vuk Karadžić“, 1898. ISBN 86-307-0298-2 (str. 140-141.)
  3. »OKARINA«, u: Kovačević, K. (ur.), Muzička enciklopedija, Zagreb: JLZ, 1974., sv. 2, str. 722.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Okarina

Mrežna sjedišta