Bubrežna insuficijencija: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir bolest | |||
| latinski = Insufficientia renum | | latinski = Insufficientia renum | ||
| kod-1 = N17 | | kod-1 = N17 | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 03:38
| Klasifikacija i vanjske poveznice | |
| MKB-10 | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. |
| MKB-10 | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. |
| NSK | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. |
| PubMed | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.) |
| MeSH | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.) |
| Medscape | Script error: The function "getExternalValue" does not exist. (eng.) |
Bubrežna insuficijencija ili bubrežno zatajenje jedno je od najtežih bolesti bubrega. Razlikujemo tri tipa bubrežnog zatajenja:
Akutni glomerulonefritis[uredi]
Uzrokovan je poremećenom imunološkom reakcijom čiji je poticaj najčešće infekcija beta-streptokokom. U nekim od najtežih slučajeva bubrezi potpuno ili gotovo potpuno prestaju raditi. Ovakva upala obično prestaje, ali može ostaviti trajne posljedice. Bubrezi mogu biti oštećeni i brojnim otrovima ili (dugotrajnom) primjenom lijekova s nefrotoksičnim svojstvima kao što su neki imunosupresivi, nesteroidni protuupalni analgetici ili aminoglikozidni antibiotici.
Kronični glomerulonefritis[uredi]
Ovu bolest može izazvati bilo koja od mnogih bolesti koje oštećuju prije svega glomerule, ali i kanaliće. Histološki gledano, tijekom vremena glomerul polagano biva prožet vezivnim tkivom uslijed čega prestaje glomerularna filtracija.
Pijelonefritis[uredi]
Infektivan je upalni proces primarno uzrokovan urinarnim infekcijama fekalnom bakterijom Escherichia Coli. Infekcija počinje u mokraćnim putovima, prenosi se na nakapnicu odakle uzročnik napada bubrežno tkivo što u konačnici dovodi do propadanja bubrežnih struktura, a ponajviše bubrežne srži. Smanjeno stvaranje mokraće naziva se oligurija dok je krajnji stadij bubrežne insuficijencije anurija kod koje prestaje svako stvaranje mokraće.
Posljedice[uredi]
Posljedice zatajivanja bubrega jest uremija koja se očituje:
- generalizirani edemi uzorkovani zadržavanjem vode i soli
- acidoza zbog nemogućnosti bubrega da uklone iz tijela kisele produkte koji se normalno stvaraju
- visoka koncentracija dušičnih metaboličkih otpadnih produkata, a posebice ureje, kreatinina i mokraćne kiseline
- visoka koncentracija brojnih drugih produkata poput fenola, guanidinskih baza, sulfata, fosfata i kalija
Krajni stadij uremije jest uremična koma zbog acidoze. Počinje mućenjem svijesti bolesnika i on uskoro zapada u komatozno stanje. Ako se ne podvrgne hitnoj intervenciji krvni tlak počinje naglo padati i u roku od nekoliko sati pH krvi se snižava na oko 6,8 i nastupa smrt.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Script error: The function "main" does not exist.