Razlika između inačica stranice »Novak Disislavić«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Novak Disislavić'''-->[[ | <!--'''Novak Disislavić'''-->[[Datoteka:Novak.jpg|thumb|right|Missal]] | ||
'''Novak Disislavić''' ([[fl.]] 1349. – 1373.) je bio hrvatski vitez, pisac i humanist iz plemićke obitelji [[Disislavići|Disislavić]]. Obnašao je dužnost dvorskog viteza kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika]], te je bio knez ''Šolgova'' u [[Ugarska|Ugarskoj]] i grada [[Nin]]a u Dalmaciji. Najpoznatiji je po [[Misal kneza Novaka|ukrašenom misalu]] kojeg je 1368. godine sam napisao za "spašenje svoje duše". U tom je misalu na zadnjoj stranici zapisao srednjovjekovnu sekvencu o smrti, koja spada među prvim stihovima na [[Čakavsko narječje|čakavskom]]. Glagoljaška slova misala kasnije su poslužila kao podloga za prvu hrvatsku tiskanu knjigu.<ref>http://hrcak.srce.hr/14023</ref> | '''Novak Disislavić''' ([[fl.]] 1349. – 1373.) je bio hrvatski vitez, pisac i humanist iz plemićke obitelji [[Disislavići|Disislavić]]. Obnašao je dužnost dvorskog viteza kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika]], te je bio knez ''Šolgova'' u [[Ugarska|Ugarskoj]] i grada [[Nin]]a u Dalmaciji. Najpoznatiji je po [[Misal kneza Novaka|ukrašenom misalu]] kojeg je 1368. godine sam napisao za "spašenje svoje duše". U tom je misalu na zadnjoj stranici zapisao srednjovjekovnu sekvencu o smrti, koja spada među prvim stihovima na [[Čakavsko narječje|čakavskom]]. Glagoljaška slova misala kasnije su poslužila kao podloga za prvu hrvatsku tiskanu knjigu.<ref>http://hrcak.srce.hr/14023</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 03:16, 1. svibnja 2022.
Novak Disislavić (fl. 1349. – 1373.) je bio hrvatski vitez, pisac i humanist iz plemićke obitelji Disislavić. Obnašao je dužnost dvorskog viteza kralja Ludovika, te je bio knez Šolgova u Ugarskoj i grada Nina u Dalmaciji. Najpoznatiji je po ukrašenom misalu kojeg je 1368. godine sam napisao za "spašenje svoje duše". U tom je misalu na zadnjoj stranici zapisao srednjovjekovnu sekvencu o smrti, koja spada među prvim stihovima na čakavskom. Glagoljaška slova misala kasnije su poslužila kao podloga za prvu hrvatsku tiskanu knjigu.[1]
Životopis
Rođen je u Ostrovici kao sin kneza Petra Disislavića, članom plemena Mogorović, koje je tokom 14. i 15. stoljeća pripadalo instituciji dvanaest plemena Hrvatskog kraljevstva. Novak se posljednji put u izvorima spominje 1373. godine. Svoj misal, knez Novak pisao je kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan. Knez Novak ostavio je za sobom dva sina, Petra i Pavla, koji se prozvaše Novakovići, a po njima i svi njihovi potomci.