Bu-Nao Bunu jezik: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 03:16

Bu-Nao Bunu jezik (bunao, po-nau, punu; ISO 639-3: bwx), mjao-jao jezik iz skupine bunu, kojim govori 258.000 ljudi (McConnell 1995) u kineskoj autonomnoj regiji Guangxi Zhuang i provincijama Guizhou i Yunnan. Etnička Bunao populacija iznosi 439.000 (1982 popis), ali je svega 97.000 monolingualnih, a 100,000 ih govori sjevernim zhuangom kao prvim jezikom.

Postoji nekoliko dijalekata koji su možda i posebni jezici, to su dongnu (tung nu), nunu, bunuo (pu no), naogelao (nao klao), numao (nu mhou, hong yao), cingsui longlin i hontou longlin.

Bunao se vode kao dio nacionalnosti Jao^[1].

Izvori

↑ Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (16th)

[1]

Inačica od 20. rujan 2021. u 08:51 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 03:16 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 570.112 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bu-Nao Bunu jezik'''-->~~'''Bu-Nao Bunu jezik''' (bunao, po-nau, punu; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bwx bwx]), [[Mjao-Jao jezici\|mjao-jao]] jezik iz skupine [[bunu jezici\|bunu]], kojim govori 258.000 ljudi (McConnell 1995) u [[kina\|kineskoj]] autonomnoj regiji [[Guangxi Zhuang]] i provincijama [[Guizhou]] i [[Yunnan]]. Etnička [[Bunao]] populacija iznosi 439.000 (1982 popis), ali je svega 97.000 monolingualnih, a 100,000 ih govori [[sjevernim zhuangom]] kao prvim jezikom.		'''Bu-Nao Bunu jezik''' (bunao, po-nau, punu; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bwx bwx]), [[Mjao-Jao jezici\|mjao-jao]] jezik iz skupine [[bunu jezici\|bunu]], kojim govori 258.000 ljudi (McConnell 1995) u [[kina\|kineskoj]] autonomnoj regiji [[Guangxi Zhuang]] i provincijama [[Guizhou]] i [[Yunnan]]. Etnička [[Bunao]] populacija iznosi 439.000 (1982 popis), ali je svega 97.000 monolingualnih, a 100,000 ih govori [[sjevernim zhuangom]] kao prvim jezikom.

	Postoji nekoliko dijalekata koji su možda i posebni jezici, to su dongnu (tung nu), nunu, bunuo (pu no), naogelao (nao klao), numao (nu mhou, hong yao), cingsui longlin i hontou longlin.		Postoji nekoliko dijalekata koji su možda i posebni jezici, to su dongnu (tung nu), nunu, bunuo (pu no), naogelao (nao klao), numao (nu mhou, hong yao), cingsui longlin i hontou longlin.