Amharski jezik: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Amharski jezik''' (abesinski, etiopski; abyssinian, amarigna, amarinya, ethiopian; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=amh amh]), [[južnosemitski jezici|južnosemitski]] jezik uže [[etiopski jezici|etiopske]] skupine, podskupine [[amharsko-argobbski jezici|Amhara-Argobba]], kojim govori preko 17 000 000 ljudi poglavito u [[Etiopija|Etiopiji]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=amh Ethnologue (16th)]</ref>, zatim u [[Džibuti]]ju, [[Egipat|Egiptu]], [[Švedska|Švedskoj]], [[SAD]]-u, i značajna skupina u [[Izrael]]u, gdje ga govore iseljeni pripadnici naroda [[Falaša]] | |||
Nacionalni je jezik pripadnika etničke grupe [[Amhara]] ili Etiopljana, u starija vremena nazivanih i Abesincima. | Nacionalni je jezik pripadnika etničke grupe [[Amhara]] ili Etiopljana, u starija vremena nazivanih i Abesincima. |
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 10:09
Amharski jezik (abesinski, etiopski; abyssinian, amarigna, amarinya, ethiopian; ISO 639-3: amh), južnosemitski jezik uže etiopske skupine, podskupine Amhara-Argobba, kojim govori preko 17 000 000 ljudi poglavito u Etiopiji[1], zatim u Džibutiju, Egiptu, Švedskoj, SAD-u, i značajna skupina u Izraelu, gdje ga govore iseljeni pripadnici naroda Falaša
Nacionalni je jezik pripadnika etničke grupe Amhara ili Etiopljana, u starija vremena nazivanih i Abesincima.
Govornici ponekad koriste i engleski [eng], standardni arapski [arb], oromo [hae], ili tigrinya [tir]. Njime govori i 4 000 000 ljudi kao drugim jezikom. Upotrebljava se i u obrazovanju, vlasti, javnim medijima i raznoj literaturi. Pismo: etiopsko[2].
Glasovi
37: p p' b "t "t' "d k k' kW' g tS tS' dZ f "s "sW "z S Z m "n nj "l r[ h hW i "e i_ "@ a u "o w j gW kW[3]
Literatura
- Klingenheben, A. 1966. Deutsch-Amharischer Sprachfuhrer. Harrassowitz, Wiesbaden.
- Leslau, Q. 1968. Amharic Textbook. University of California Press, Berkeley.
- Summer, C. 1957. Etude Experimentale de L'Amharique Moderne. University College Press, Addis Ababa.