Razlika između inačica stranice »Božidar Prosenjak«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Božidar Prosenjak''' ([[Kuzminec (Rasinja)]] kraj [[Koprivnica|Koprivnice]], [[19. kolovoza]] [[1948.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je književnik i novinar.<ref name="Božidar">[http://www.kasmir-promet.hr/portfolio/autori/bozidar_p.htm Božidar Prosenjak - kratka biografija pri www.kasmir-promet.hr]</ref> | |||
Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, [[Pariz]]u i [[Zagreb]]u, gdje je diplomirao kinezistiku na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]]. Zaposlio se u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju. | Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, [[Pariz]]u i [[Zagreb]]u, gdje je diplomirao kinezistiku na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]]. Zaposlio se u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]] kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju. |
Trenutačna izmjena od 09:45, 30. travnja 2022.
Božidar Prosenjak (Kuzminec (Rasinja) kraj Koprivnice, 19. kolovoza 1948.), hrvatski je književnik i novinar.[1]
Djetinjstvo je proveo u podravskom selu Kuzmincu. Tamo je započeo svoje školovanje, nastavio ga zatim u Koprivnici, Parizu i Zagrebu, gdje je diplomirao kinezistiku na Filozofskom fakultetu. Zaposlio se u Velikoj Gorici kao novinar i urednik kulture u listu i na radiju.
Godine 1980. pokreće i više od osamnaest godina uređuje biblioteku "Albatros" u Velikoj Gorici. Uređuje časopise Matice hrvatske u Velikoj Gorici i Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Od godine 1984. djeluje kao slobodni umjetnik. Član je Društva hrvatskih književnika i Republičke zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske, gdje je niz godina i član upravnih tijela.
Objavljuje prozne, pjesničke, dramske i kritičke tekstove u dnevnom i periodičnom tisku, na radiju i televiziji. Surađuje u časopisima za djecu "Modra lasta", "Radost", "Smib", "Zvrk" i dr. Radovi su mu uvršteni u zbornike, antologije, školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na više od 20 svjetskih jezika. Objavio je više knjiga i dobio nekoliko značajnih nagrada za svoj rad.
Neka njegova djela je u svojoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Jedno od njegovih najpoznatijih djela je "Divlji konj" koji je postao toliko bitan za kulturu Hrvatske da ga je obavezno pročitati za lektiru u osnovnoj školi.
Djela
- "A", zbirka pjesama i kratkih proza za djecu
- "Divlji konj", roman
- "Decka radost"
- "Znanje"
- "Kralj", pjesme za odrasle
- "Sijač sreće", zbirka priča za djecu
- slikovnice:
- "Isusovo rođenje"
- "Golub i sokol"
- "Legende o sv. Nikoli"
- "Miš"
- "Kućni ljubimci"
- "Sveta Lucija"
- "Divlji konj" roman, scensko djelo - prvoprikazba: Velika Gorica 1998.
Dramski program HRT-a Radio Zagreb, Prvi program, izveo je nekoliko njegovih radio drama. Autor je nekoliko scenarija za igrane i dokumentarne filmove te tekstova za mjuzikle, strip i popularnu glazbu.[1]
Nagrade
Božidar Prosenjak je dobitnik više nagrada za svoje stvaralaštvo, među kojima se ističu Nagrada Ivana Brlić-Mažuranić te Nagrada Grigor Vitez koju je dobio za roman "Divlji konj" 1989. godine.[1]