Bosna (župa): razlika između inačica

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 05:10

Bosna je bila naziv za srednjovjekovnu župu koja je obuhvaćala područje Visokog.

Dugo je vremena naziv za visočko područje bio Bosna, dok se sam naziv Visoko prvi puta spominje 1365. u povelji mladog bana Tvrtka kojeg piše s tvrđave Visoki. Anđelić je župu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkome polju i s kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. stoljeću teritorijalno širili ime Bosne.^[1] Vremenom je noviji naziv Visoki, sa Podvisokim potisnuo stari naziv Bosna koji je postao središte istoimene stare župe Bosne.^[2]^[3]

Također pogledajte

Izvori

↑ Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34
↑ "Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.
↑ Brković, Milko (10. lipanj 2009.). "Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.". Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar 26 (13): 225–235. https://www.bib.irb.hr/413058

Literatura

Vego, Marko (1982). Postanak srednjovjekovne bosanske države. Svjetlost, Sarajevo. https://books.google.hr/books?id=7sFpAAAAMAAJ
Anđelić, Pavao (1982). Studije o teritorijalnopolitičkoj organizaciji srednjovjekovne Bosne. Svjetlost, Sarajevo. https://books.google.hr/books?id=v-jKMgEACAAJ

[1] Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34

[2] "Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.

[3] Brković, Milko (10. lipanj 2009.). "Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.". Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar 26 (13): 225–235. https://www.bib.irb.hr/413058

[1]

[2]

[3]

Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:21 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 05:10 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 528.032 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bosna (župa)'''-->~~'''Bosna''' je bila naziv za srednjovjekovnu župu koja je obuhvaćala područje [[Visoko (BiH)\|Visokog]].		'''Bosna''' je bila naziv za srednjovjekovnu župu koja je obuhvaćala područje [[Visoko (BiH)\|Visokog]].

	Dugo je vremena naziv za visočko područje bio Bosna, dok se sam naziv Visoko prvi puta spominje 1365. u povelji mladog bana [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka]] kojeg piše s tvrđave [[Stari grad Visoki\|Visoki]]. [[Pavao Anđelić\|Anđelić]] je župu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkome polju i s kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. stoljeću teritorijalno širili ime Bosne.<ref>Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34</ref> Vremenom je noviji naziv Visoki, sa [[Podvisoki\|Podvisokim]] potisnuo stari naziv Bosna koji je postao središte istoimene stare župe Bosne.<ref>"Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.</ref><ref>{{Citiranje časopisa\|last=Brković\|first=Milko\|date=2009-06-10\|title=Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.\|url=https://www.bib.irb.hr/413058\|journal=Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar\|language=hr\|volume=26\|issue=13\|pages=225–235}}</ref>		Dugo je vremena naziv za visočko područje bio Bosna, dok se sam naziv Visoko prvi puta spominje 1365. u povelji mladog bana [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka]] kojeg piše s tvrđave [[Stari grad Visoki\|Visoki]]. [[Pavao Anđelić\|Anđelić]] je župu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkome polju i s kojeg su doseljeni Slaveni u 7. i 8. stoljeću teritorijalno širili ime Bosne.<ref>Teritorijalno širenje imena Bosna u pr vim stoljecima razvitka, "Studije o teritorijalnopolitickoj organizaciji srednjovjekovne Bosne", Svjetlost, Sarajevo 1982, 31-34</ref> Vremenom je noviji naziv Visoki, sa [[Podvisoki\|Podvisokim]] potisnuo stari naziv Bosna koji je postao središte istoimene stare župe Bosne.<ref>"Gdje je bio podignut prvi franjevački samostan u srednjovjekovnoj Bosni", Prilozi. Institut za istoriju u Sarajevu, XX, 1985, br. 21, str. 95—114, posebno str. 106—114.</ref><ref>{{Citiranje časopisa\|last=Brković\|first=Milko\|date=2009-06-10\|title=Povelja bosanskog kralja Stjepana Ostoje iz godine 1417.\|url=https://www.bib.irb.hr/413058\|journal=Radovi. Razdio povijesnih znanosti / Sveučilište u Splitu. Filozofski fakultet Zadar\|language=hr\|volume=26\|issue=13\|pages=225–235}}</ref>