Razlika između inačica stranice »Boris Pahor«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Boris Pahor par Claude Truong-Ngoc juin 2015.jpg|200px|mini|desno|Boris Pahor 2015.]] | |||
'''Boris Pahor''' ([[Trst]], [[26. kolovoza]] [[1913.]]) - [[Slovenci|slovenski]] je [[romanopisac]] najpoznatiji po svojim iskrenim opisima [[život]]a pripadnika slovenske manjine prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. Njegov roman »Nekropola«, jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu [[holokaust]]a i [[logor smrti|logorâ smrti]], uz romane [[Imre Kertész|Imrea Kertésza]] i [[Primo Levi|Prima Levija]].<ref>https://www.booksa.hr/knjige/proza/nekropola Preuzeto 26. ožujka 2020.</ref> | '''Boris Pahor''' ([[Trst]], [[26. kolovoza]] [[1913.]]) - [[Slovenci|slovenski]] je [[romanopisac]] najpoznatiji po svojim iskrenim opisima [[život]]a pripadnika slovenske manjine prije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]]. Njegov roman »Nekropola«, jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu [[holokaust]]a i [[logor smrti|logorâ smrti]], uz romane [[Imre Kertész|Imrea Kertésza]] i [[Primo Levi|Prima Levija]].<ref>https://www.booksa.hr/knjige/proza/nekropola Preuzeto 26. ožujka 2020.</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 02:52, 30. travnja 2022.
Boris Pahor (Trst, 26. kolovoza 1913.) - slovenski je romanopisac najpoznatiji po svojim iskrenim opisima života pripadnika slovenske manjine prije Drugoga svjetskoga rata. Njegov roman »Nekropola«, jedan od najboljih i najvažnijih romana o užasu holokausta i logorâ smrti, uz romane Imrea Kertésza i Prima Levija.[1]
Preživio je nacistički koncentracijski logor. U svom romanu »Nekropola« posjećuje kamp Natzweiler-Struthof dvadeset godina nakon preseljenja u Dachau. Nakon Dachaua, preseljen je još tri puta: u Mittelbau-Dora, Harzungen i konačno u Bergen-Belsen koji je oslobođen 15. travnja 1945. godine.
Njegov uspjeh nije bio trenutni; otvoreno izražavajući svoje neodobravanje komunizma u Jugoslaviji, nije bio priznat, sve dok Slovenija nije stekla neovisnost 1991. godine. Tek je 2013. godine njegov roman prvi put preveden na engleski jezik. Njegov roman »Nekropola« preveden je i na nekoliko drugih europskih jezika uključujući hrvatski jezik.
Pahor je istaknuta javna osoba slovenske manjine u Italiji, koja je bila pogođena fašističkom talijanizacijom. Iako član slovenskih partizana, suprotstavio se i titoističkom komunizmu.
Austrijska vlada nagradila ga je Legijom časti i Križem časti za znanost i umjetnost, a nominiran je za Nobelovu nagradu za književnost prijedlogom Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Odbio je titulu počasnog građanina Ljubljane, jer je smatrao da slovenska manjina u Italiji nije podržana onako, kako bi trebala biti od strane slovenske političke elite. Pahor je bio oženjen spisateljicom Radoslavom Premrl (1921.-2009.) i u dobi od 99 godina, napisao joj je knjigu koju joj je posvetio. Pored slovenskog i talijanskog tečno govori francuski jezik. Nakon smrti Marca Feingolda 19. rujna 2019. godine, postao je najstariji živi preživjeli logoraš holokausta.
Izvori
- ↑ https://www.booksa.hr/knjige/proza/nekropola Preuzeto 26. ožujka 2020.