Borelli Vranski: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Borelli Vranski''', [[Hrvati|hrvatska]] [[hrvatsko plemstvo|plemićka]] obitelj podrijetlom iz [[Normandija|normanskih]] krajeva. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] od 17. stoljeća. Austrija im je potvrdila plemstvo [[1822.]] godine. Djelovali u Zadru. U 18. stoljeću [[zadar]]ske obitelji u svojem grbu ima zlatni [[heraldički ljiljan]] u plavom. | |||
== Poznati pripadnici == | == Poznati pripadnici == | ||
Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 01:06
Borelli Vranski, hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz normanskih krajeva. U Hrvatskoj od 17. stoljeća. Austrija im je potvrdila plemstvo 1822. godine. Djelovali u Zadru. U 18. stoljeću zadarske obitelji u svojem grbu ima zlatni heraldički ljiljan u plavom.
Poznati pripadnici[uredi]
- Alfons Borelli Vranski, zadarski načelnik 1918., za vrijeme Austro-Ugarske
- Andrija Borelli Vranski, zadarski načelnik 1812. - 1814., za vrijeme Napoleona
- Bartul Borelli Vranski
- Francesco Borelli Vranski
- Francesco Borelli, političar, zastupnik Narodne stranke u Dalmatinskom saboru, zadarski načelnik 1841. - 1844., za vrijeme Austro-Ugarske
- Hubert Borelli Vranski
- Hugo Borelli Vranski
- Malvina Borelli Vranski
- Manfred Borelli Vranski
- Medea Borelli, pjevala u HNK u Rijeci
- Vanda Borelli Vranski
- Zoe Borelli Vranski
Poznati posjedi[uredi]
Po konačnom oslobođenju Vrane 1699. godine Maškovića han je dodijeljen u vlasništvo obitelji Borellija koja s toga mjesta upravlja cijelim Vranskim feudom od 1752. do 1881. godine.
Upravljali su vranskim dobrom od 1752. pa sve do 1868., nakon čega postaje državno dobro, no tvrđava i Maškovićev Han (kao rezidencija) ostaju knezovima Borelli-Vranskim.[1]
U Svetom Filipu i Jakovu nalaze se park Borelli, spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja i kuća Borelli.
Vidi[uredi]
Izvori[uredi]
- Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 125
- ↑ Ante Tresić Pavičić: "Hajdemo do Vrane! (Izletna crtica)", Novi viek: list za književnost, znanost i politiku, Opseg 2, 1898.
Vanjske poveznice[uredi]
- Marija Stagličić: Graditeljstvo Zadra od klasicizma do secesije, Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti
knjiga 45, Zagreb, 2013