Toggle menu
243,2 tis.
110
18
643,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alopatrijska specijacija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alopatrijska specijacija'''-->[[File:Allopatric Speciation Schematic.svg|right|thumb|300px|Populacija postaje odvojenom odvajanjem zemljopisnom barijerom. Razvija se [[reprodukcijska izolacija]] čiji ishod su dvije odvojene vrste.]]
[[File:Allopatric Speciation Schematic.svg|right|thumb|300px|Populacija postaje odvojenom odvajanjem zemljopisnom barijerom. Razvija se [[reprodukcijska izolacija]] čiji ishod su dvije odvojene vrste.]]
'''Alopatrijska specijacija''' je oblik [[specijacija|specijacije]]. Nastaje zbog fizičkog odvajanja populacije kao što je zemljopisna izolacija.<ref name="Pojmovni">{{Citiranje weba|title=Pojmovnik|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref>
'''Alopatrijska specijacija''' je oblik [[specijacija|specijacije]]. Nastaje zbog fizičkog odvajanja populacije kao što je zemljopisna izolacija.<ref name="Pojmovni">{{Citiranje weba|title=Pojmovnik|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref>
U sili evolucijske promjene predstavlja utemeljiteljski učinak. Kritični događaj koji dopušta specijaciju jest postojanje barijere koja sprječava protok [[gen]]a između [[Populacija (biologija)|populacija]]. Ta barijera je mehanizam izolacije. Ako je zemljopisna odvojenost mehanizam izolacije, događa se alopatrijska specijacija.<ref>{{Citiranje weba|title=19. Populacijska genetika. 19.8 Specijacija|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref>
U sili evolucijske promjene predstavlja utemeljiteljski učinak. Kritični događaj koji dopušta specijaciju jest postojanje barijere koja sprječava protok [[gen]]a između [[Populacija (biologija)|populacija]]. Ta barijera je mehanizam izolacije. Ako je zemljopisna odvojenost mehanizam izolacije, događa se alopatrijska specijacija.<ref>{{Citiranje weba|title=19. Populacijska genetika. 19.8 Specijacija|url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html|work=Mrežni udžbenik iz genetike|author=Pavlica, Mirjana|publisher=PMF Zagreb|accessdate=15. veljače 2018.}}</ref>

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 23:53

Populacija postaje odvojenom odvajanjem zemljopisnom barijerom. Razvija se reprodukcijska izolacija čiji ishod su dvije odvojene vrste.

Alopatrijska specijacija je oblik specijacije. Nastaje zbog fizičkog odvajanja populacije kao što je zemljopisna izolacija.[1] U sili evolucijske promjene predstavlja utemeljiteljski učinak. Kritični događaj koji dopušta specijaciju jest postojanje barijere koja sprječava protok gena između populacija. Ta barijera je mehanizam izolacije. Ako je zemljopisna odvojenost mehanizam izolacije, događa se alopatrijska specijacija.[2]

Izvori

  1. Pavlica, Mirjana. "Pojmovnik". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html Pristupljeno 15. veljače 2018. 
  2. Pavlica, Mirjana. "19. Populacijska genetika. 19.8 Specijacija". Mrežni udžbenik iz genetike. PMF Zagreb. http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html Pristupljeno 15. veljače 2018. 
Sadržaj