Razlika između inačica stranice »Katarina Arpadović«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m (bnz) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Katarina Arpadović''' ('''Katarina Ugarska'''; oko 1256. – nakon 1314.) ([[Mađarski jezik|mađarski]] ''Magyarországi Katalin'', [[Srpski jezik|srpski]] Каталина Арпадовић, [[Grčki jezik|grčki]] Καταλίνα Αρπάντ) bila je [[princeza]] [[Ugarski narodi|Ugarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] te kraljica [[Srbija|Srbije]] iz kuća [[Arpadovići|Arpadović]] i [[Nemanjići|Nemanjić]]. Bila je bliska rođakinja [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantskih careva]] [[Dinastija Paleolog|Paleologa]]. (Na desnoj je slici prikazana s aureolom.) | Katarina Arpadović''' ('''Katarina Ugarska'''; oko 1256. – nakon 1314.) ([[Mađarski jezik|mađarski]] ''Magyarországi Katalin'', [[Srpski jezik|srpski]] Каталина Арпадовић, [[Grčki jezik|grčki]] Καταλίνα Αρπάντ) bila je [[princeza]] [[Ugarski narodi|Ugarske]] i [[Hrvatska|Hrvatske]] te kraljica [[Srbija|Srbije]] iz kuća [[Arpadovići|Arpadović]] i [[Nemanjići|Nemanjić]]. Bila je bliska rođakinja [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantskih careva]] [[Dinastija Paleolog|Paleologa]]. (Na desnoj je slici prikazana s aureolom.) | ||
[[ | [[Datoteka:Catherine.0.arpad-1-.jpg|thumb|140px|Katarina, freska]] | ||
Rođena je oko 1256. te je bila kći kralja [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana V.]] i njegove žene, [[Elizabeta Kumanka|Elizabete Kumanke]].<ref>Makk, Ferenc (1994). ''V. István''. ''Korai magyar történeti lexikon'' (9–14. század) [''Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)'']. Akadémiai Kiadó. {{ISBN|963-05-6722-9}}.</ref> Bila je unuka [[Bela IV.|Bele IV.]] i [[Marija Laskaris|Marije]] te sestra [[Ana Arpadović|Ane]].<ref>{{Citiranje weba |last=Marek |first=Miroslav |url=http://genealogy.euweb.cz/arpad/arpad2.html |title= A listing of descendants of Árpád dynasty, including her and her siblings |publisher=[http://genealogy.euweb.cz Genealogy.EU]}}</ref> Bila je mađarskog i grčkog podrijetla. | Rođena je oko 1256. te je bila kći kralja [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana V.]] i njegove žene, [[Elizabeta Kumanka|Elizabete Kumanke]].<ref>Makk, Ferenc (1994). ''V. István''. ''Korai magyar történeti lexikon'' (9–14. század) [''Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)'']. Akadémiai Kiadó. {{ISBN|963-05-6722-9}}.</ref> Bila je unuka [[Bela IV.|Bele IV.]] i [[Marija Laskaris|Marije]] te sestra [[Ana Arpadović|Ane]].<ref>{{Citiranje weba |last=Marek |first=Miroslav |url=http://genealogy.euweb.cz/arpad/arpad2.html |title= A listing of descendants of Árpád dynasty, including her and her siblings |publisher=[http://genealogy.euweb.cz Genealogy.EU]}}</ref> Bila je mađarskog i grčkog podrijetla. | ||
Trenutačna izmjena od 19:48, 29. travnja 2022.
Katarina Arpadović (Katarina Ugarska; oko 1256. – nakon 1314.) (mađarski Magyarországi Katalin, srpski Каталина Арпадовић, grčki Καταλίνα Αρπάντ) bila je princeza Ugarske i Hrvatske te kraljica Srbije iz kuća Arpadović i Nemanjić. Bila je bliska rođakinja bizantskih careva Paleologa. (Na desnoj je slici prikazana s aureolom.)
Rođena je oko 1256. te je bila kći kralja Stjepana V. i njegove žene, Elizabete Kumanke.[1] Bila je unuka Bele IV. i Marije te sestra Ane.[2] Bila je mađarskog i grčkog podrijetla.
Katarina se udala za kralja Srbije Stefana Dragutina. Ovo su njihova djeca:
- Stefan Vladislav II.[3]
- Elizabeta Nemanjić (Jelisaveta)[4]
- Urošica, redovnik[5]
- Uršula
- Margareta
- Katarina
Njezina prethodnica je bila sveta Jelena Anžujska.
Izvori
- ↑ Makk, Ferenc (1994). V. István. Korai magyar történeti lexikon (9–14. század) [Encyclopedia of the Early Hungarian History (9th–14th centuries)]. Akadémiai Kiadó. ISBN 963-05-6722-9.
- ↑ Marek, Miroslav. "A listing of descendants of Árpád dynasty, including her and her siblings". Genealogy.EU. http://genealogy.euweb.cz/arpad/arpad2.html
- ↑ Drago Njegovan, Prisajedinjenje Vojvodine Srbiji, Novi Sad, 2004.
- ↑ Ančić, Mladen: Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
- ↑ Srpska pravoslavna crkva. Sveti arhijerejski sinod (2001). Službeni list Srpske pravoslavne crkve.