Razlika između inačica stranice »Alfred Tarski«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Alfred Tarski''' ([[Varšava]], [[14. siječnja]] [[1901.]] – [[Berkeley]], [[26. listopada]] [[1983.]]), poljsko-američki [[Logika|logičar]] i [[Matematika|matematičar]], najpoznatiji po radu u područjima [[Teorija modela|teorije modela]], [[Metamatematika|metamatematike]] i [[Algebarska logika|algebarske logike]].<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60484 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Tarski, Alfred''] (pristupljeno 5. ožujka 2018.)</ref><ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40374 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Metamatematika''] (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> | |||
==Životopis== | ==Životopis== | ||
Trenutačna izmjena od 18:33, 29. travnja 2022.
Alfred Tarski (Varšava, 14. siječnja 1901. – Berkeley, 26. listopada 1983.), poljsko-američki logičar i matematičar, najpoznatiji po radu u područjima teorije modela, metamatematike i algebarske logike.[1][2]
Životopis
Podrijetlom iz obitelji židovskih korijena, rođen je u Varšavi koja je tada bila u sastavu Ruskog Carstva. Studirao je matematiku i filozofiju na Sveučilištu u Varšavi. Doktorira 1924. Ženi se 1929. U trenutku izbijanja Drugog svjetskog rata je na kongresu u SAD-u, gdje ostaje i tokom ratnih godina, a obitelj je primorana ostati u Poljskoj.[3] Pridružuju mu se u Kaliforniji tek 1946. po završetku rata.
Nekoliko godina predaje na Harvardu, zatim prelazi na Berkeley. Do kraja života je profesionalno vezan za Berkeley, gdje je utemeljio istaknutu školu za logička i matematička istraživanja.[3] Znatan doprinos je dao i apstraktnoj algebri, topologiji, matematičkoj logici, teoriji skupova i analitičkoj filozofiji. S Abrahamom Robinsonom je razvio matematičku teoriju modela. Smatra se najvećim logičarem 20. stoljeća, nakon Kurta Gödela, a time i jednim od najvećih logičara svih vremena. Utjecao je na vodeće američke analitičke filozofe druge polovice i kraja 20. stoljeća (Donald Davidson, Willard Van Orman Quine).
Djela
- Pojam istine u formaliziranim jezicima (Pojęcie prawdy w językach nauk dedukcyjnych), 1933.
- O pojmu logičke posljedice (O pojęciu wynikania logicznego), 1936.
- Uvod u matematičku logiku i metodologiju matematike (Einführung in die mathematische Logik und in die Methodologie der Mathematik), 1937.
- Metoda odlučivanja za elementarnu algebru i geometriju (A Decision Method for Elementary Algebra and Geometry), 1948.
- Algebra kardinalnih brojeva (Cardinal Algebras), 1949.
- Nerazriješene teorije (Undecidable Theories), 1953.
- Logika, semantika i metamatematika (Logic, Semantics, Metamathematics), 1956.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Tarski, Alfred (pristupljeno 5. ožujka 2018.)
- ↑ LZMK, Hrvatska enciklopedija, Metamatematika (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 Gómez-Torrente, Mario, Alfred Tarski, The Stanford Encyclopedia of Philosophy, jesensko izdanje 2017., Edward N. Zalta (ur.) (pristupljeno 5. ožujka 2018.)