Razlika između inačica stranice »Jam«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Jam'''-->[[File:Dioscorea sp. MHNT.BOT.2013.22.35.jpg|thumb|''Dioscorea sp.'']]
<!--'''Jam'''-->[[Datoteka:Dioscorea sp. MHNT.BOT.2013.22.35.jpg|thumb|''Dioscorea sp.'']]
'''Jam''' je zajednički naziv za pojedine vrste biljaka u rodu [[dioskoreja]] (''[[Dioscorea]]''). Ova višegodišnja zeljasta [[biljka]] uzgaja se u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], na [[Karibi]]ma i u [[Oceanija|Oceaniji]]. Oko 95 posto uroda jama uspijeva u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]]. Kultivirano je više vrsta i postoji preko 600 sorti, a neke se vrste mogu skladištiti bez zamrzavanja na dugi vremenski period, što jam čini jako pogodnim za prehranu.
'''Jam''' je zajednički naziv za pojedine vrste biljaka u rodu [[dioskoreja]] (''[[Dioscorea]]''). Ova višegodišnja zeljasta [[biljka]] uzgaja se u [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]], [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], na [[Karibi]]ma i u [[Oceanija|Oceaniji]]. Oko 95 posto uroda jama uspijeva u [[Zapadna Afrika|zapadnoj Africi]]. Kultivirano je više vrsta i postoji preko 600 sorti, a neke se vrste mogu skladištiti bez zamrzavanja na dugi vremenski period, što jam čini jako pogodnim za prehranu.



Trenutačna izmjena od 14:53, 29. travnja 2022.

Dioscorea sp.

Jam je zajednički naziv za pojedine vrste biljaka u rodu dioskoreja (Dioscorea). Ova višegodišnja zeljasta biljka uzgaja se u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, na Karibima i u Oceaniji. Oko 95 posto uroda jama uspijeva u zapadnoj Africi. Kultivirano je više vrsta i postoji preko 600 sorti, a neke se vrste mogu skladištiti bez zamrzavanja na dugi vremenski period, što jam čini jako pogodnim za prehranu.

Jam je povrće, čiji se gomolj može pripremiti na razne načine: kuhati, pržiti, peći, dimiti, sušiti, pripremiti na roštilju, na žaru. Od jama se prave juhe i kolači. Većina vrsta jama nije zdrava sirova. Hranjiv je i bogat kalijem i vitaminom K.

Gomolj jama

Gomolj jama obično teži oko 5 kg, no iznimno veliki primjerci znaju narasti i do 1,5 metar dužine i 70 kilograma težine. Kora je gruba i teško se guli, a omekšava nakon zagrijavanja. Boja unutrašnjosti varira ovisno o sorti, kod zreloga jama od bijele ili žute do ljubičaste ili ružičaste boje.

Sama je biljka, ovisno o vrsti, manja do velika penjačica. Manje vrste rastu do 3, a najveće i do 10 metara. Većina su vrsti tropske biljke, a neke vrste (npr. kineski jam) rastu u umjerenijim klimama.

Najveći proizvođači jama su Nigerija (74% svjetske proizvodnje), Gana, Obala Bjelokosti, Benin i Togo.

Izvori