More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
Kada je Douaren umro 1559., Cujas je bio pozvan da se vrati u Bourges, gdje ostaje predavati pravo do 1567., kada se vratio u Valenciju. U Valenciji je Cujas postao poznat u čitavoj Europi, pa podučava studente iz raznih europskih zemalja, među kojima su i [[Joseph Scaliger]] i [[Jacques Auguste de Thou]]. Kralj [[Karlo IX., kralj Francuske|Karlo IX.]] postavio ga je za vijećnika u vijećnici [[Grenoble|Grenobli]] 1573. [[Henrik III., francuski kralj|Henrik III.]] mu je dao mirovinu godinu kasnije. Marija, savojska vojvotkinja, pozvala ga je u [[Torino]], no nekoliko mjeseci kasnije vratio se u Bourges 1575. Zbog vjerskih sukoba i na poziv kralja odlazi u Pariz, gdje mu je dopušteno predavanje građanskog prava na Pariškom sveučilištu. Godinu kasnije, Cujas se vratio u Bourges, a 1584. odbio je ponudu pape [[Grgur XIII.|Grgura XIII.]] da dođe u [[Bologna|Bolognu]]. Cujas je umro u Bourgesu 1590. | Kada je Douaren umro 1559., Cujas je bio pozvan da se vrati u Bourges, gdje ostaje predavati pravo do 1567., kada se vratio u Valenciju. U Valenciji je Cujas postao poznat u čitavoj Europi, pa podučava studente iz raznih europskih zemalja, među kojima su i [[Joseph Scaliger]] i [[Jacques Auguste de Thou]]. Kralj [[Karlo IX., kralj Francuske|Karlo IX.]] postavio ga je za vijećnika u vijećnici [[Grenoble|Grenobli]] 1573. [[Henrik III., francuski kralj|Henrik III.]] mu je dao mirovinu godinu kasnije. Marija, savojska vojvotkinja, pozvala ga je u [[Torino]], no nekoliko mjeseci kasnije vratio se u Bourges 1575. Zbog vjerskih sukoba i na poziv kralja odlazi u Pariz, gdje mu je dopušteno predavanje građanskog prava na Pariškom sveučilištu. Godinu kasnije, Cujas se vratio u Bourges, a 1584. odbio je ponudu pape [[Grgur XIII.|Grgura XIII.]] da dođe u [[Bologna|Bolognu]]. Cujas je umro u Bourgesu 1590. | ||
[[ | [[Datoteka:Cujas, Jacques – (Opere), 1778 – BEIC 10948966.tif|thumb|''Opera omnia'', 1778]] | ||
{{GLAVNIRASPORED:Cujas, Jacques}} | {{GLAVNIRASPORED:Cujas, Jacques}} | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 14:43
| Jacques Cujas | |
 | |
| Rođenje | 1520. Tolouse, Francuska |
|---|---|
| Smrt | 4. listopada 1590. Bourges, Francuska |
| Narodnost | Francuz |
| Polje | jurisprudencija |
| Institucija | Sveučilište u Valenciji Sveučilište u Parizu |
| Poznat po | razvitak jurisprudencije; među najznačajnijim predstavnicima francuske humanističke jurisprudencije |
Jacques Cujas (Cujacius) (1520. - 4. listopada 1590.) bio je francuski pravnik i jedan od značajnijih predstavnika francuske humanističke jurisprudencije (mos docendi Gallicus).
Cujas je rođen u Tolouseu. Njegov otac, koji se prezivao Cujaus, bavio se preradom kože. Nakon što je naučio grčki i latinski, Cujas uči pravo kod Arnauda du Ferriera, profesora prava u Tolouseu. Cujas je uskoro postao stručnjak u tumačenju Justinijanovog prava, a 1554. imenovan je profesorom prava u Cahorsu, no godinu kasnije, na poziv Michela de l'Hôpitala, odlazi predavati pravo u Bourges. François Douaren, koji je tada također bio profesor prava u Bourgesu, urotio je studente protiv njega, pa je Cujas rado prihvatio poziv da predaje pravo na Sveučilištu u Valenciji.
Kada je Douaren umro 1559., Cujas je bio pozvan da se vrati u Bourges, gdje ostaje predavati pravo do 1567., kada se vratio u Valenciju. U Valenciji je Cujas postao poznat u čitavoj Europi, pa podučava studente iz raznih europskih zemalja, među kojima su i Joseph Scaliger i Jacques Auguste de Thou. Kralj Karlo IX. postavio ga je za vijećnika u vijećnici Grenobli 1573. Henrik III. mu je dao mirovinu godinu kasnije. Marija, savojska vojvotkinja, pozvala ga je u Torino, no nekoliko mjeseci kasnije vratio se u Bourges 1575. Zbog vjerskih sukoba i na poziv kralja odlazi u Pariz, gdje mu je dopušteno predavanje građanskog prava na Pariškom sveučilištu. Godinu kasnije, Cujas se vratio u Bourges, a 1584. odbio je ponudu pape Grgura XIII. da dođe u Bolognu. Cujas je umro u Bourgesu 1590.
