Razlika između inačica stranice »Ivo Muhvić«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (file->datoteka)
 
Redak 11: Redak 11:


== Djela ==
== Djela ==
[[File:Mačekova koračnica.ogg|thumb|desno|Ivo Muhvić: Mačekova koračnica]]
[[Datoteka:Mačekova koračnica.ogg|thumb|desno|Ivo Muhvić: Mačekova koračnica]]
Osim dirigiranja uspješno se bavio i skladanjem, najviše za limeni puhački orkestar te pedagoškim radom, predavajući orkestraciju za vojne orkestre na [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbenoj akademiji u Zagrebu]] od [[1936.]] do [[1941.]]<ref name="nsk"/> Skladao je orkestralne pjesme i [[Kantata|kantate]]. Među njegovim najvažnijim djelima su [[opera]] ''Uskok'', uvertira ''Zrinski-Frankopan'', ''Staroslavenska misa'' i dopunjavanje nedovršene opere ''Pavliha'' [[Viktor Parma|Viktora Parme]].  
Osim dirigiranja uspješno se bavio i skladanjem, najviše za limeni puhački orkestar te pedagoškim radom, predavajući orkestraciju za vojne orkestre na [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbenoj akademiji u Zagrebu]] od [[1936.]] do [[1941.]]<ref name="nsk"/> Skladao je orkestralne pjesme i [[Kantata|kantate]]. Među njegovim najvažnijim djelima su [[opera]] ''Uskok'', uvertira ''Zrinski-Frankopan'', ''Staroslavenska misa'' i dopunjavanje nedovršene opere ''Pavliha'' [[Viktor Parma|Viktora Parme]].  



Trenutačna izmjena od 14:28, 29. travnja 2022.

Gramofonska ploča Edison-Bell, Orkestar Savske divizijske oblasti, dirigent Ivo Muhvić: Lijepa naša, 1936.

Ivo Muhvić (Rijeka, 30. ožujka 1876. - Zagreb, 19. travnja 1942.), hrvatski skladatelj, vojni kapelnik i dirigent.

Život i djelovanje

Od 1901. pa sve do svoje smrti bio je kapelnik raznih vojnih postrojbi u Zagrebu. Između 1902. i 1909. je organizirao velike koncerte simfonijskih orkestara. 1910. godine skupina snimatelja iz "Östereichische Grammophon Gesellschaft" (Austrijsko gramofonsko društvo), podružnice tvrtke "His master's Voice" dolazi u Zagreb i snima gotovo sve naše umjetnike, a i neke strane koji su bili članovi zagrebačkog kazališta.[1] Među ostalima, u velikoj dvorani tadašnjeg hotela Pruckner u Ilici 44 snimili su i Vojničku glasbu carske i kraljevske 53. pukovnije pod ravnateljstvom kapelnika Ive Muhvića.[1][2] Većina je snimaka bila namijenjena domaćem tržištu, a izvodili su popularne i poznate pjesme.[1] To su najstarije snimke snimljene na teritoriju Hrvatske, a zvučni zapisi Muhvićeve glazbe su sačuvani do danas.[2] Ubrzo kao kapelnik vojne glazbe u Zagrebu odlazi u Berlin gdje 1921. godine u "Deutsches Gramophon Gesellschaft" snima veći broj narodnih himni, pučkih popijevaka, kola, koračnica i sl. Neke se od tih snimaka nalaze i u katalogu tvrtke "Polydor" izdanom u Beču 1927. godine.[1] Kao član Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" s titulom Zmaj Riječanin, skladao je himnu DBHZ-a, Zmajevku.[3]

U Kraljevini Jugoslaviji Muhvić je postao viši kapelnik Glazbe Savske divizijske oblasti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica ima snimku njegovog dirigiranja izvedbom hrvatske himne iz 1936.[4] Skladao je i Mačekovu koračnicu,[5] koja je vjerojatno služila za potrebe Hrvatske zaštite. Danas je popularna koračnica koju izvodi orkestar Hrvatske vojske.[5]

Za vrijeme NDH bio je dirigent i kapelnik Glasbe Bojnog zrakoplovstva. [6]

Djela

Datoteka:Mačekova koračnica.ogg Osim dirigiranja uspješno se bavio i skladanjem, najviše za limeni puhački orkestar te pedagoškim radom, predavajući orkestraciju za vojne orkestre na Glazbenoj akademiji u Zagrebu od 1936. do 1941.[4] Skladao je orkestralne pjesme i kantate. Među njegovim najvažnijim djelima su opera Uskok, uvertira Zrinski-Frankopan, Staroslavenska misa i dopunjavanje nedovršene opere Pavliha Viktora Parme.

Izvori