Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bobovečki pašin vrt'''-->'''Bobovečki pašin vrt'''<ref name="gyeregyalog">[http://www.gyeregyalog.hu/okoklaszter/doc/terkepek_horvat_2_resz.doc Prirodna BLAGA] Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU</ref> (mađ. ''Babócsai Basa-kert'') je [[zaštićeno područje]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
'''Bobovečki pašin vrt'''<ref name="gyeregyalog">[http://www.gyeregyalog.hu/okoklaszter/doc/terkepek_horvat_2_resz.doc Prirodna BLAGA] Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU</ref> (mađ. ''Babócsai Basa-kert'') je [[zaštićeno područje]] u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Nalazi se u [[Šomođska županija|Šomođskoj županiji]], u [[Barčanska mikroregija|Barčanskoj mikroregiji]], 500 m sjeveroistočno od sela [[Bobovec|Bobovca]], s druge strane rječice [[Rinya|Rinye]], na cesti prema [[Arača|Arači]], odnosno na vlažnoj livadi između Rinje i potoka Maloma.<ref name="gyeregyalog"/>
Nalazi se u [[Šomođska županija|Šomođskoj županiji]], u [[Barčanska mikroregija|Barčanskoj mikroregiji]], 500 m sjeveroistočno od sela [[Bobovec|Bobovca]], s druge strane rječice [[Rinya|Rinye]], na cesti prema [[Arača|Arači]], odnosno na vlažnoj livadi između Rinje i potoka Maloma.<ref name="gyeregyalog"/>

Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 13:29

Bobovečki pašin vrt[1] (mađ. Babócsai Basa-kert) je zaštićeno područje u južnoj Mađarskoj.

Nalazi se u Šomođskoj županiji, u Barčanskoj mikroregiji, 500 m sjeveroistočno od sela Bobovca, s druge strane rječice Rinye, na cesti prema Arači, odnosno na vlažnoj livadi između Rinje i potoka Maloma.[1]

Površine je 13 hektara.

Ovo polje narcisa (sunovrat, Narcissus angustifolius) je poznato u cijeloj Mađarskoj.[1] Prema predaji, prve je narcise na ovom polju posadila supruga jednog paše koja je ovaj cvijet donijela iz svoje domovine, jer u Mađarskoj narcisi ne rastu autohtono. Sadnice su se tijekom stoljeća namnožile.[1] Lukovice narcisa posađene Zaštićeno je od 1977. godine kao prirodna vrijednost.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Prirodna BLAGA Suradnja na polju ekološkog turizma, razvoja ekoturističkih web-stranica i programa kvalitetne ponude - SLO-HU-CRO 2006/01/006/HU

Vanjske poveznice