More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Aldehidi''' (krat, od lat. Alcoholus dehydrogenatus: dehidrogenirani alkohol), organski spojevi s jednovalentnom skupinom –CHO (aldehidna skupina). Kad je otopljen u vodi, postojati pretežno u obliku [[hidrat]]a. | |||
Niži aldehidi redovito su bezbojne tekućine karakteristična mirisa; plinovit je samo [[formaldehid]] (HCHO), najjednostavniji aldehid, dok su viši aldehidi čvrsti. Nastaju opreznom oksidacijom primarnih [[alkohol]]a (npr. formaldehid nastaje iz [[metanol]]a, [[acetaldehid]] (CH3CHO), iz [[etanol]]a), a daljnjom oksidacijom prelaze u karboksilne kiseline (npr. [[mravlja kiselina|mravlju kiselinu]], [[octena kiselina|octenu kiselinu]] itd.) i djeluju kao [[redukcija|redukcijska]] sredstva, a ketoni ne. Podliježu nekim karakterističnim adicijskim i [[kondenzacija|kondenzacijskim]] reakcijama, pa se upotrebljavaju kao polazne tvari u mnogim sintezama. Stvaraju adicijske spojeve, npr. s cijanovodičnom kiselinom daju ''cijanhidrine'', s alkoholima ''acetale''. U kondenzacijskim reakcijama stvaraju ''oksime'', ''hidrazone'' i ''semikarbazone''. Aldehidi s više od šest ugljikovih atoma imaju ugodan miris. Neki viši aldehidni sastojci su eterična ulja i služe u industriji parfema, npr. aromatski aldehid ''vanilin''. Aledehidi se lako polimeriziraju pa služe za dobivanje formaldehidnih smola (i polimernih materijala). Dokazuju [[Tollensov reagens|Tollensovim]] i [[Fellingov reagens|Fellingovim reagensom]], a [[ketoni]] ne.<br /> | Niži aldehidi redovito su bezbojne tekućine karakteristična mirisa; plinovit je samo [[formaldehid]] (HCHO), najjednostavniji aldehid, dok su viši aldehidi čvrsti. Nastaju opreznom oksidacijom primarnih [[alkohol]]a (npr. formaldehid nastaje iz [[metanol]]a, [[acetaldehid]] (CH3CHO), iz [[etanol]]a), a daljnjom oksidacijom prelaze u karboksilne kiseline (npr. [[mravlja kiselina|mravlju kiselinu]], [[octena kiselina|octenu kiselinu]] itd.) i djeluju kao [[redukcija|redukcijska]] sredstva, a ketoni ne. Podliježu nekim karakterističnim adicijskim i [[kondenzacija|kondenzacijskim]] reakcijama, pa se upotrebljavaju kao polazne tvari u mnogim sintezama. Stvaraju adicijske spojeve, npr. s cijanovodičnom kiselinom daju ''cijanhidrine'', s alkoholima ''acetale''. U kondenzacijskim reakcijama stvaraju ''oksime'', ''hidrazone'' i ''semikarbazone''. Aldehidi s više od šest ugljikovih atoma imaju ugodan miris. Neki viši aldehidni sastojci su eterična ulja i služe u industriji parfema, npr. aromatski aldehid ''vanilin''. Aledehidi se lako polimeriziraju pa služe za dobivanje formaldehidnih smola (i polimernih materijala). Dokazuju [[Tollensov reagens|Tollensovim]] i [[Fellingov reagens|Fellingovim reagensom]], a [[ketoni]] ne.<br /> | ||
Posljednja izmjena od 29. travanj 2022. u 11:54
Aldehidi (krat, od lat. Alcoholus dehydrogenatus: dehidrogenirani alkohol), organski spojevi s jednovalentnom skupinom –CHO (aldehidna skupina). Kad je otopljen u vodi, postojati pretežno u obliku hidrata.
Niži aldehidi redovito su bezbojne tekućine karakteristična mirisa; plinovit je samo formaldehid (HCHO), najjednostavniji aldehid, dok su viši aldehidi čvrsti. Nastaju opreznom oksidacijom primarnih alkohola (npr. formaldehid nastaje iz metanola, acetaldehid (CH3CHO), iz etanola), a daljnjom oksidacijom prelaze u karboksilne kiseline (npr. mravlju kiselinu, octenu kiselinu itd.) i djeluju kao redukcijska sredstva, a ketoni ne. Podliježu nekim karakterističnim adicijskim i kondenzacijskim reakcijama, pa se upotrebljavaju kao polazne tvari u mnogim sintezama. Stvaraju adicijske spojeve, npr. s cijanovodičnom kiselinom daju cijanhidrine, s alkoholima acetale. U kondenzacijskim reakcijama stvaraju oksime, hidrazone i semikarbazone. Aldehidi s više od šest ugljikovih atoma imaju ugodan miris. Neki viši aldehidni sastojci su eterična ulja i služe u industriji parfema, npr. aromatski aldehid vanilin. Aledehidi se lako polimeriziraju pa služe za dobivanje formaldehidnih smola (i polimernih materijala). Dokazuju Tollensovim i Fellingovim reagensom, a ketoni ne.
Reakcija aldehida s Tollensovim reagensom je primjer reakcije srebrnog ogledala (proizvodnja zrcala).
Zbog postojanja karboksilne skupine moguće su reakcijske adicije:
- Reakcije s alkoholima:
- Reakcije s mješovitim metalnim hidridima:
-nastaju kastati i alkoholi,
- Reakcije s organometalnim spojevima:
-Grignardovi reagensi u kojima nastaju složeniji alkoholi.
Aldolna reacija, kao posebna reakcija je moguća na ugljiku koji se nalazi u (α) položaju (prvi susjedni C atomi) dolazi do stvaranja aldola.
Po redoslijedu opadajućeg prioriteta pri odabiru i imenovanju glavne karakteristične skupine, aldehidi su trinaesti po redu razredni spojevi (zatim redom tioaldehidi, selenoaldehidi i teluroaldehidi).[1]
Izvor
Hrvatska enciklopedija, Broj 1 (A-Bd), str. 130. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0