Razlika između inačica stranice »Alba (Škotska)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Alba (Škotska)'''-->'''Alba''', ime za [[Škotska|Škotsku]] na škotskom gelskom jeziku. Na škotskom gelskom izgovara se / ˈal̪ˠapə /, a na engleskom /ˈælbə/ . Prvi izvori u kojima je zabilježen su u starom vijeku u starogrčkim i starorimskim izvorima. Kod [[Aristotel]]a je u obliku Ἀλβίων (Albíon)<ref>U kasnijim izvorima kao Ἀλβιών</ref><ref>Starogrčki: "... ἐν τούτῳ γε μὴν νῆσοι μέγιστοι τυγχάνουσιν οὖσαι δύο, Βρεττανικαὶ λεγόμεναι, Ἀλβίων καὶ Ἰέρνη, ...", transliterirano "... en toutôi ge mên nêsoi megistoi tynchanousin ousai dyo, Brettanikai legomenai, Albiôn kai Iernê, ...", ''Aristotel: On Sophistical Refutations. On Coming-to-be and Passing Away. On the Cosmos.'', 393b, str. 360–361, Loeb Classical Library No. 400, London William Heinemann LTD, Cambridge, Massachusetts University Press MCMLV</ref> a u [[Ptolemej]]evim zapisima je Ἀλουΐων ''Alouíon''. U starolatinskim dokumentima je u obliku [[Albion]]. Povijesno se ta riječ odnosi na Britaniju u cjelini, a dolazi od (proto)indoeuropske riječi za "bijelo".<ref>(eng.) MacBain, A ''An Etymological Dictionary of the Gaelic Language'' Gairm 1896, pretisak 1982 {{ISBN|0-901771-68-6}}</ref> Stari Kelti od kojih potječu Gaeli  preuzeli su tu riječ u obliku ''Alba'' (dativ ''Albainn'' te danas zastarjeli oblik u genitivu ''Albann'') kojom su nazvali starinsku kraljevinu naroda [[Pikti|Pikta]]. Prvi je put uporabljena u tom smislu u doba [[popis piktskih kraljeva|kralja]] [[Konstantin II., kralj Škotske|Konstantina II.]] (srednjovjekovni gaelski: Causantín mac Áeda; suvremeni gaelski: Còiseam mac Aoidh), sina [[Aedh|Áedova]]. Regija [[Breadalbane, Škotska|Breadalbane]] (škotski gaelski: Bràghad Albann, na hrvattskom: "gornji dio Albe") također je po tome uzela ime. Keltski jezici slično zovu Škotsku: na irskom je ''Alba'' (gen. ''Alban'', dat. ''Albain''), manski ima ''Nalbin'', kornijski ''Alban'', velški ''Yr Alban'', dok bretonski ju naziva ''Bro-Skos'', na hrvatskom "zemlja Škota". Relatinizirana je u razvijenom srednjem vijeku kao ''Albania'', što su naširoko rabili keltsko-latinski pisci. Otamo je prešla u [[srednjoengleski jezik]] u obliku [[Albany]]. Rijetko se njome nazivalo [[Kraljevina Škotska|Kraljevinu Škotsku]], a više [[Kneževinu Albany]]. Od njega je došlo ime za gradove u SAD u saveznoj državi [[Albany, New York|New Yorku]] i u Australiji u saveznoj državi [[Albany, Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik s prijelaza 18. u 19. stoljeće, u pjesmi [[Hodočašće Childea Harolda]] (Childe Harold's Pilgrimage) naziva ju anglicizirano ''Albyn''.  Danas postoji televizijski servis na škotskom gaelskom [[MG Alba]] i njegov zajednički projekt s [[BBC]]-om [[BBC Alba]].
'''Alba''', ime za [[Škotska|Škotsku]] na škotskom gelskom jeziku. Na škotskom gelskom izgovara se / ˈal̪ˠapə /, a na engleskom /ˈælbə/ . Prvi izvori u kojima je zabilježen su u starom vijeku u starogrčkim i starorimskim izvorima. Kod [[Aristotel]]a je u obliku Ἀλβίων (Albíon)<ref>U kasnijim izvorima kao Ἀλβιών</ref><ref>Starogrčki: "... ἐν τούτῳ γε μὴν νῆσοι μέγιστοι τυγχάνουσιν οὖσαι δύο, Βρεττανικαὶ λεγόμεναι, Ἀλβίων καὶ Ἰέρνη, ...", transliterirano "... en toutôi ge mên nêsoi megistoi tynchanousin ousai dyo, Brettanikai legomenai, Albiôn kai Iernê, ...", ''Aristotel: On Sophistical Refutations. On Coming-to-be and Passing Away. On the Cosmos.'', 393b, str. 360–361, Loeb Classical Library No. 400, London William Heinemann LTD, Cambridge, Massachusetts University Press MCMLV</ref> a u [[Ptolemej]]evim zapisima je Ἀλουΐων ''Alouíon''. U starolatinskim dokumentima je u obliku [[Albion]]. Povijesno se ta riječ odnosi na Britaniju u cjelini, a dolazi od (proto)indoeuropske riječi za "bijelo".<ref>(eng.) MacBain, A ''An Etymological Dictionary of the Gaelic Language'' Gairm 1896, pretisak 1982 {{ISBN|0-901771-68-6}}</ref> Stari Kelti od kojih potječu Gaeli  preuzeli su tu riječ u obliku ''Alba'' (dativ ''Albainn'' te danas zastarjeli oblik u genitivu ''Albann'') kojom su nazvali starinsku kraljevinu naroda [[Pikti|Pikta]]. Prvi je put uporabljena u tom smislu u doba [[popis piktskih kraljeva|kralja]] [[Konstantin II., kralj Škotske|Konstantina II.]] (srednjovjekovni gaelski: Causantín mac Áeda; suvremeni gaelski: Còiseam mac Aoidh), sina [[Aedh|Áedova]]. Regija [[Breadalbane, Škotska|Breadalbane]] (škotski gaelski: Bràghad Albann, na hrvattskom: "gornji dio Albe") također je po tome uzela ime. Keltski jezici slično zovu Škotsku: na irskom je ''Alba'' (gen. ''Alban'', dat. ''Albain''), manski ima ''Nalbin'', kornijski ''Alban'', velški ''Yr Alban'', dok bretonski ju naziva ''Bro-Skos'', na hrvatskom "zemlja Škota". Relatinizirana je u razvijenom srednjem vijeku kao ''Albania'', što su naširoko rabili keltsko-latinski pisci. Otamo je prešla u [[srednjoengleski jezik]] u obliku [[Albany]]. Rijetko se njome nazivalo [[Kraljevina Škotska|Kraljevinu Škotsku]], a više [[Kneževinu Albany]]. Od njega je došlo ime za gradove u SAD u saveznoj državi [[Albany, New York|New Yorku]] i u Australiji u saveznoj državi [[Albany, Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. [[George Gordon Byron]], engleski pjesnik s prijelaza 18. u 19. stoljeće, u pjesmi [[Hodočašće Childea Harolda]] (Childe Harold's Pilgrimage) naziva ju anglicizirano ''Albyn''.  Danas postoji televizijski servis na škotskom gaelskom [[MG Alba]] i njegov zajednički projekt s [[BBC]]-om [[BBC Alba]].


== Vidi ==
== Vidi ==

Trenutačna izmjena od 09:17, 29. travnja 2022.

Alba, ime za Škotsku na škotskom gelskom jeziku. Na škotskom gelskom izgovara se / ˈal̪ˠapə /, a na engleskom /ˈælbə/ . Prvi izvori u kojima je zabilježen su u starom vijeku u starogrčkim i starorimskim izvorima. Kod Aristotela je u obliku Ἀλβίων (Albíon)[1][2] a u Ptolemejevim zapisima je Ἀλουΐων Alouíon. U starolatinskim dokumentima je u obliku Albion. Povijesno se ta riječ odnosi na Britaniju u cjelini, a dolazi od (proto)indoeuropske riječi za "bijelo".[3] Stari Kelti od kojih potječu Gaeli preuzeli su tu riječ u obliku Alba (dativ Albainn te danas zastarjeli oblik u genitivu Albann) kojom su nazvali starinsku kraljevinu naroda Pikta. Prvi je put uporabljena u tom smislu u doba kralja Konstantina II. (srednjovjekovni gaelski: Causantín mac Áeda; suvremeni gaelski: Còiseam mac Aoidh), sina Áedova. Regija Breadalbane (škotski gaelski: Bràghad Albann, na hrvattskom: "gornji dio Albe") također je po tome uzela ime. Keltski jezici slično zovu Škotsku: na irskom je Alba (gen. Alban, dat. Albain), manski ima Nalbin, kornijski Alban, velški Yr Alban, dok bretonski ju naziva Bro-Skos, na hrvatskom "zemlja Škota". Relatinizirana je u razvijenom srednjem vijeku kao Albania, što su naširoko rabili keltsko-latinski pisci. Otamo je prešla u srednjoengleski jezik u obliku Albany. Rijetko se njome nazivalo Kraljevinu Škotsku, a više Kneževinu Albany. Od njega je došlo ime za gradove u SAD u saveznoj državi New Yorku i u Australiji u saveznoj državi Zapadnoj Australiji. George Gordon Byron, engleski pjesnik s prijelaza 18. u 19. stoljeće, u pjesmi Hodočašće Childea Harolda (Childe Harold's Pilgrimage) naziva ju anglicizirano Albyn. Danas postoji televizijski servis na škotskom gaelskom MG Alba i njegov zajednički projekt s BBC-om BBC Alba.

Vidi

Izvori

  1. ↑ U kasnijim izvorima kao Ἀλβιών
  2. ↑ Starogrčki: "... ἐν τούτῳ γε μὴν νῆσοι μέγιστοι τυγχάνουσιν οὖσαι δύο, Βρεττανικαὶ λεγόμεναι, Ἀλβίων καὶ Ἰέρνη, ...", transliterirano "... en toutôi ge mên nêsoi megistoi tynchanousin ousai dyo, Brettanikai legomenai, Albiôn kai Iernê, ...", Aristotel: On Sophistical Refutations. On Coming-to-be and Passing Away. On the Cosmos., 393b, str. 360–361, Loeb Classical Library No. 400, London William Heinemann LTD, Cambridge, Massachusetts University Press MCMLV
  3. ↑ (eng.) MacBain, A An Etymological Dictionary of the Gaelic Language Gairm 1896, pretisak 1982 ISBN 0-901771-68-6
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Alba_(Škotska)&oldid=489622"