Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Akbuzat: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Akbuzat'''-->[[Datoteka:Flag of Kigi rayon (Bashkortostan).png|240px|mini|desno|Motiv iz epa Akbuzat na zastavi Kiginskoga okruga u Baškiriji. ]]
[[Datoteka:Flag of Kigi rayon (Bashkortostan).png|240px|mini|desno|Motiv iz epa Akbuzat na zastavi Kiginskoga okruga u Baškiriji. ]]
'''Akbuzat''' je pjesnički [[ep]] turkijskoga naroda [[Baškiri|Baškira]], uglavnom nastanjenoga u [[Baškirija|Baškiriji]] u [[Rusija|Rusiji]]. Uključen je u ciklus herojske priče o Ural-Batyru i njegovim potomcima ("Ural-Batyr", "Babsak i Kusek" itd.)
'''Akbuzat''' je pjesnički [[ep]] turkijskoga naroda [[Baškiri|Baškira]], uglavnom nastanjenoga u [[Baškirija|Baškiriji]] u [[Rusija|Rusiji]]. Uključen je u ciklus herojske priče o Ural-Batyru i njegovim potomcima ("Ural-Batyr", "Babsak i Kusek" itd.)



Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 17:30

Motiv iz epa Akbuzat na zastavi Kiginskoga okruga u Baškiriji.

Akbuzat je pjesnički ep turkijskoga naroda Baškira, uglavnom nastanjenoga u Baškiriji u Rusiji. Uključen je u ciklus herojske priče o Ural-Batyru i njegovim potomcima ("Ural-Batyr", "Babsak i Kusek" itd.)

Godine 1910. snimio ga je Muhametsha Burangulov iz Gabit-sesena. Godine 1917. snimio je i drugu inačicu epa u selu Babalar. Slike narodne mitologije i ideje pradavnih ljudi o strukturi svijeta zauzimaju veliko mjesto u epu. U legendi se izmjenjuju pjesnički i prozni tekstovi. Seseni u uobičajenom narativnom obliku govore prozni dio, a pjesnički se tekst izvodi u obliku recitativne melodije.

Mnogo je motiva i epizoda poput čarobnog dijamantnog mača Ural-Batyra i krilatoga konja Akbuzata, po kojemu je ep i dobio ime. Ovi motivi imaju važnu kompozicijsku značajku te veliku ideološku i umjetničku vrijednost. Događaji se odvijaju na području planine Ural.

Ep se temelji na drevnim običajima i baširskim idejama o sretnoj budućnosti. Glavna tema epske priče je borba junaka za sreću ljudi te za trijumf pravde.

Na osnovi ovoga epa, skladatelj A. A. Eichenwald napisao je operu "Step", koja je prvi put postavljena 1931. na pozornici opernoga kazališta u Samari. Također, skladatelji H. Zaimov i A. Spadavekkia napisali su operu "Akbuzat", koja je praizvedena 1942. godine.