More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bjelave''' je naselje u [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref name="radio SA">(boš.) [https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/lokalne-teme/foto-znate-li-pricu-o-mejtasu/188543 Radio Sarajevo] Sanja Šabanadžović: ''FOTO: Znate li priču o Mejtašu?''. 18. svibnja 2015. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)</ref> | |||
U srednjem vijeku, prije dolaska Osmanlija, ovdje je bilo selo Hrvata Bilave. Ime je ikavskog odraza jata, koji je starinski govor ovog kraja. <ref>''Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940'' ur. [[Augustin Kristić]]. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 12 i 14</ref> Doseljavanjem Vlaha, pravoslavnih i muslimanskih Srba s istoka i istiskivanjem starosjedilačkih Hrvata dobilo je današnji naziv Bjelave. Smatra se da je obližnji [[Mejtaš]] tad bio nenaseljena uska zaravan i da je pripadalo stanovnicima Bilava. U osmanskim vremenima predio se postupno naseljava. Od mjesta gdje izvire Buka potok, a to je podno Bilava, obitelj bogatih obrtnika i esnaflija Kevro imala je svoje kuće i bašče sve do zaravni Mejtaša. Gornji dio Buka potoka tekao je kroz njihove bašče pa je zato nosio ime Kevrin. Donji dio potoka zvao se Buka potok, jer se u kaskadama strmoglavljivao prema Miljacki i proizvodio buku. Potok je kanaliziran 1931., a ulica nad njime, asfaltirana je. Dobila je ime ''Dalmatinska'', a dotad je tek bila malom stazom uz potok. Gornji dio potoka kanaliziran je 1935. i iznad njega je izrađena ulica Kevrin potok.<ref name="radio SA"/> | U srednjem vijeku, prije dolaska Osmanlija, ovdje je bilo selo Hrvata Bilave. Ime je ikavskog odraza jata, koji je starinski govor ovog kraja. <ref>''Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940'' ur. [[Augustin Kristić]]. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 12 i 14</ref> Doseljavanjem Vlaha, pravoslavnih i muslimanskih Srba s istoka i istiskivanjem starosjedilačkih Hrvata dobilo je današnji naziv Bjelave. Smatra se da je obližnji [[Mejtaš]] tad bio nenaseljena uska zaravan i da je pripadalo stanovnicima Bilava. U osmanskim vremenima predio se postupno naseljava. Od mjesta gdje izvire Buka potok, a to je podno Bilava, obitelj bogatih obrtnika i esnaflija Kevro imala je svoje kuće i bašče sve do zaravni Mejtaša. Gornji dio Buka potoka tekao je kroz njihove bašče pa je zato nosio ime Kevrin. Donji dio potoka zvao se Buka potok, jer se u kaskadama strmoglavljivao prema Miljacki i proizvodio buku. Potok je kanaliziran 1931., a ulica nad njime, asfaltirana je. Dobila je ime ''Dalmatinska'', a dotad je tek bila malom stazom uz potok. Gornji dio potoka kanaliziran je 1935. i iznad njega je izrađena ulica Kevrin potok.<ref name="radio SA"/> | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 17:06
Bjelave je naselje u Sarajevu.[1]
U srednjem vijeku, prije dolaska Osmanlija, ovdje je bilo selo Hrvata Bilave. Ime je ikavskog odraza jata, koji je starinski govor ovog kraja. [2] Doseljavanjem Vlaha, pravoslavnih i muslimanskih Srba s istoka i istiskivanjem starosjedilačkih Hrvata dobilo je današnji naziv Bjelave. Smatra se da je obližnji Mejtaš tad bio nenaseljena uska zaravan i da je pripadalo stanovnicima Bilava. U osmanskim vremenima predio se postupno naseljava. Od mjesta gdje izvire Buka potok, a to je podno Bilava, obitelj bogatih obrtnika i esnaflija Kevro imala je svoje kuće i bašče sve do zaravni Mejtaša. Gornji dio Buka potoka tekao je kroz njihove bašče pa je zato nosio ime Kevrin. Donji dio potoka zvao se Buka potok, jer se u kaskadama strmoglavljivao prema Miljacki i proizvodio buku. Potok je kanaliziran 1931., a ulica nad njime, asfaltirana je. Dobila je ime Dalmatinska, a dotad je tek bila malom stazom uz potok. Gornji dio potoka kanaliziran je 1935. i iznad njega je izrađena ulica Kevrin potok.[1]
Oko Bjelava su naselja Mejtaš, Crni vrh, Ciglane, Breka, Podhrastovi, Medrese, Sumbuluša, Kovači i Baščaršija.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (boš.) Radio Sarajevo Sanja Šabanadžović: FOTO: Znate li priču o Mejtašu?. 18. svibnja 2015. (pristupljeno 5. studenoga 2018.)
- ↑ Spomenica 50-godišnjice r.-k. župe Stup 1890 -1940 ur. Augustin Kristić. Izdanje Rmkt. župskoga ureda - Stup. Sarajevo 1941.; str. 12 i 14