Razlika između inačica stranice »Akademija medicinskih znanosti Hrvatske«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Akademija medicinskih znanosti Hrvatske logo.gif|mini|desno|250px]] | |||
'''Akademija medicinskih znanosti Hrvatske''', hrvatsko društvo izabranih znanstvenika. Promiče medicinske znanosti radi unaprjeđenja narodnog zdravlja. Samostalna je pravna osoba, neovisna o državnim ustanovama i ne bavi se stjecanjem dobitka. Djeluje na području Republike Hrvatske, a sjedište joj je u Zagrebu. Osnovana je [[medicina u 1961.|1961.]] g. u krilu [[Hrvatski liječnički zbor|Hrvatskoga liječničkog zbora]] kao Komisija za znanstveno-istraživački rad Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora. Promijenila je ime 1971. godine u Medicinsku Akademiju Zbora. Od Hrvatskoga liječničkog zbora odvojila se [[medicina u 1983.|1983.]] godine i postala je samostalnom udrugom - Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske. Članovi Akademije mogu biti redoviti, suradni, dopisni i počasni. Skupština svih članova je vrhovno upravno tijelo Akademije. Senat je najviše savjetodavno i suradno tijelo Glavnog odbora. Kolegiji su radna tijela Akademije za glavna znanstvena područja medicine. U Kolegijima postoje i odbori za ciljanu specijalnu problematiku. Skuština svake četvrte godine bira predsjednika Akademije, nove članove, članove Senata, članove Glavnog odbora, Nadzorni odbor i Časni sud, i na njoj se unaprijeđuju dosadašnji članovi. Akademija može imati 300 redovitih, 50 suradnih članova i 15 dopisnih. Ukupni broj članova Akademije je 329, a sveukupan broj smije biti do 365 članova. Akademija djeluje kroz Senat i Kolegije. AMZ ima osam kolegija: internističkih, temeljnih medicinskih, psihijatrijske, stomatoloških i farmaceutskih znanosti, javnog zdravstva i veterinarske medicine.<ref name="amzh">[http://www.amzh.hr/ Akademija medicinskih znanosti Hrvatske] ''Povijest i organizacija'' (pristupljeno 11. veljače 2019.)</ref> | '''Akademija medicinskih znanosti Hrvatske''', hrvatsko društvo izabranih znanstvenika. Promiče medicinske znanosti radi unaprjeđenja narodnog zdravlja. Samostalna je pravna osoba, neovisna o državnim ustanovama i ne bavi se stjecanjem dobitka. Djeluje na području Republike Hrvatske, a sjedište joj je u Zagrebu. Osnovana je [[medicina u 1961.|1961.]] g. u krilu [[Hrvatski liječnički zbor|Hrvatskoga liječničkog zbora]] kao Komisija za znanstveno-istraživački rad Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora. Promijenila je ime 1971. godine u Medicinsku Akademiju Zbora. Od Hrvatskoga liječničkog zbora odvojila se [[medicina u 1983.|1983.]] godine i postala je samostalnom udrugom - Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske. Članovi Akademije mogu biti redoviti, suradni, dopisni i počasni. Skupština svih članova je vrhovno upravno tijelo Akademije. Senat je najviše savjetodavno i suradno tijelo Glavnog odbora. Kolegiji su radna tijela Akademije za glavna znanstvena područja medicine. U Kolegijima postoje i odbori za ciljanu specijalnu problematiku. Skuština svake četvrte godine bira predsjednika Akademije, nove članove, članove Senata, članove Glavnog odbora, Nadzorni odbor i Časni sud, i na njoj se unaprijeđuju dosadašnji članovi. Akademija može imati 300 redovitih, 50 suradnih članova i 15 dopisnih. Ukupni broj članova Akademije je 329, a sveukupan broj smije biti do 365 članova. Akademija djeluje kroz Senat i Kolegije. AMZ ima osam kolegija: internističkih, temeljnih medicinskih, psihijatrijske, stomatoloških i farmaceutskih znanosti, javnog zdravstva i veterinarske medicine.<ref name="amzh">[http://www.amzh.hr/ Akademija medicinskih znanosti Hrvatske] ''Povijest i organizacija'' (pristupljeno 11. veljače 2019.)</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 17:01, 28. travnja 2022.
Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, hrvatsko društvo izabranih znanstvenika. Promiče medicinske znanosti radi unaprjeđenja narodnog zdravlja. Samostalna je pravna osoba, neovisna o državnim ustanovama i ne bavi se stjecanjem dobitka. Djeluje na području Republike Hrvatske, a sjedište joj je u Zagrebu. Osnovana je 1961. g. u krilu Hrvatskoga liječničkog zbora kao Komisija za znanstveno-istraživački rad Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora. Promijenila je ime 1971. godine u Medicinsku Akademiju Zbora. Od Hrvatskoga liječničkog zbora odvojila se 1983. godine i postala je samostalnom udrugom - Akademijom medicinskih znanosti Hrvatske. Članovi Akademije mogu biti redoviti, suradni, dopisni i počasni. Skupština svih članova je vrhovno upravno tijelo Akademije. Senat je najviše savjetodavno i suradno tijelo Glavnog odbora. Kolegiji su radna tijela Akademije za glavna znanstvena područja medicine. U Kolegijima postoje i odbori za ciljanu specijalnu problematiku. Skuština svake četvrte godine bira predsjednika Akademije, nove članove, članove Senata, članove Glavnog odbora, Nadzorni odbor i Časni sud, i na njoj se unaprijeđuju dosadašnji članovi. Akademija može imati 300 redovitih, 50 suradnih članova i 15 dopisnih. Ukupni broj članova Akademije je 329, a sveukupan broj smije biti do 365 članova. Akademija djeluje kroz Senat i Kolegije. AMZ ima osam kolegija: internističkih, temeljnih medicinskih, psihijatrijske, stomatoloških i farmaceutskih znanosti, javnog zdravstva i veterinarske medicine.[1]
Akademija objavljuje godišnji izvještaj o svom radu Ljetopis, časopise Acta medica croatica, Socijalna psihijatrija, Croatian Medical Journal (indeksiran u Current Contents) i Rezistencija bakterija na antibiotike u RH - godišnje izvješće.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Akademija medicinskih znanosti Hrvatske Povijest i organizacija (pristupljeno 11. veljače 2019.)