More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Faravahar.png|mini|[[Faravahar]]]] | |||
'''Ahura Mazda''' (na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] „Mudri gospodar“ ili „Gospodin mudrosti“ - na [[staroperzijski jezik|staroperzijski]] zovu ga i '''Ormusd''' ili ''Ormus'') je od [[Zoroaster]]a osnovana stara [[Iran|perzijska]] [[Religija|vjere]] Parsisma (''[[Zoroastrizam|Zoroastrizma]]''). Bog stvaratelj svijeta [[Nenok]] i [[Geti]]je. On je predstavljao moć svjetla, stvaratelj je i održavaoc svijeta, čovječanstva i bog plodnosti i živih bića. Na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] perzijskih kraljeva nalazi se i pod imenom ''Auramazda''. | '''Ahura Mazda''' (na [[Perzijski jezik|perzijskom jeziku]] „Mudri gospodar“ ili „Gospodin mudrosti“ - na [[staroperzijski jezik|staroperzijski]] zovu ga i '''Ormusd''' ili ''Ormus'') je od [[Zoroaster]]a osnovana stara [[Iran|perzijska]] [[Religija|vjere]] Parsisma (''[[Zoroastrizam|Zoroastrizma]]''). Bog stvaratelj svijeta [[Nenok]] i [[Geti]]je. On je predstavljao moć svjetla, stvaratelj je i održavaoc svijeta, čovječanstva i bog plodnosti i živih bića. Na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] perzijskih kraljeva nalazi se i pod imenom ''Auramazda''. | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 14:54
Ahura Mazda (na perzijskom jeziku „Mudri gospodar“ ili „Gospodin mudrosti“ - na staroperzijski zovu ga i Ormusd ili Ormus) je od Zoroastera osnovana stara perzijska vjere Parsisma (Zoroastrizma). Bog stvaratelj svijeta Nenok i Getije. On je predstavljao moć svjetla, stvaratelj je i održavaoc svijeta, čovječanstva i bog plodnosti i živih bića. Na klinastom pismu perzijskih kraljeva nalazi se i pod imenom Auramazda.
Literatura
- Mary Boyce: Ahura Mazda, u: Encyclopædia Iranica 1, str. 684–687.
- Josef Wiesehöfer: Das antike Persien, Neuauflage, Düsseldorf 2005.
- Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.