More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Oružani sukob | |||
|naziv='''Bitka kod Maratona''' | |naziv='''Bitka kod Maratona''' | ||
|dio='''[[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]''' | |dio='''[[Grčko-perzijski ratovi|grčko-perzijskih ratova]]''' | ||
Posljednja izmjena od 28. travanj 2022. u 14:21
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukob
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova. Održana je kod ravnice Maraton u modernoj Grčkoj.
Nakon što je Eretrija bila razorena tijekom Datisove i Artafernove ekspedicije, perzijske snage okrenule su se konačnom preostalom cilju, gradu Ateni. Perzijska mornarica pristala je uz obalu Atike odnosno u Maratonskom zaljevu; oko 40 km od Atene[1]. Atenjani su bili pod zapovjedništvom Miltijada Mlađeg koji je imao najviše iskustva o borbama protiv Perzijanaca, a njegove snage zauzele su dva prolaza na Maratonskoj ravnici. Protivničke snage mirovale su pet dana, nakon čega je Artafern odlučio povesti cijelu konjicu i dio pješaštva u direktni napad na Atenu[2]. Kada su Atenjani vidjeli da su Perzijanci raspolovili snage, kako nema opasnosti od konjice za hoplite i kako je Atena u opasnosti, odlučili su u praskozorje šestog dana napasti ostatke perzijskih snaga. Unatoč brojčanoj inferiornosti, teško oklopljeni atenski hopliti uspjeli su poraziti perzijsku vojsku napadajući ih sa bokova. Perzijanci su potom brodovima napustili bojište[3]. Herodot spominje kako su Perzijanci imali 6.400, Atenjani 192, a Platejci 11 gubitaka[4], no njegovi podaci ne smatraju se pouzdanima.
Nakon što su Perzijanci napustili bojište, Atenjani su marširali što je brže moguće prema Ateni da je spase od ostatka perzijske vojske[5]. Uz obalu pokraj Pireja stigli su na vrijeme i time spriječili iskrcavanje Perzijanaca pokraj Atene, nakon čega se Artafern odlučio povući u Malu Aziju[6].
Bitka kod Maratona bila je prekretnica u grčko-perzijskim ratovima jer je pokazala kako Perzijanci nisu nepobjedivi. Također, učvrstila je položaj Atene u grčkom svijetu, te je istaknula sve prednosti teško oklopljenog grčkog pješaštva (hoplita)[7]. Bitka kod Maratona postala je inspiracija za trkačku atletsku disciplinu maraton, koja se temelji na priči o grčkom vojniku Filipidu koji je prema legendi trčao 42 kilometra da javi Atenjanima vijest o pobijedi nad Perzijancima. Prvi olimpijski maraton odigrao se na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine, kada se trčalo od Maratona do moderne Atene[8].
Poveznice
Izvori
- ↑ Herodot, VI. 102.
- ↑ Holland, str. 191.-193.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorHerodot, VI. 117. - ↑ Herodot, VI. 115.
- ↑ Herodot, VI. 116.
- ↑ Holland, str. 195.-197.
- ↑ Holland, str. 198.