Razlika između inačica stranice »Henri Giffard«
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
m (file->datoteka) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[ | [[Datoteka:Giffard_portrait_1_200.jpg|thumb|Henri Giffard]] | ||
'''Henri Giffard''', ([[Pariz]], [[8. siječnja]] [[1825.]] — [[14. travnja]] [[1882.]], bio je [[Francuzi|francuski]] [[inženjer]] i jedan od pionira u konstrukciji [[Zračni brod|zračnog broda]]. | '''Henri Giffard''', ([[Pariz]], [[8. siječnja]] [[1825.]] — [[14. travnja]] [[1882.]], bio je [[Francuzi|francuski]] [[inženjer]] i jedan od pionira u konstrukciji [[Zračni brod|zračnog broda]]. | ||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
Na mnogobrojnim užadima okačenim na trup zračne letjelice visila je [[Gondola (promet)|gondola]] na koju je bila instaliran parni stroj. Preko osovine, parni stroj je pokretao [[propeler]] s lopaticama. Uzlazni kapacitet letjelice bio je 1750 kg, a letjelica je bila teška 1420 kg (za vozača, gorivo i vodu bilo je rezervirano 320 kg). | Na mnogobrojnim užadima okačenim na trup zračne letjelice visila je [[Gondola (promet)|gondola]] na koju je bila instaliran parni stroj. Preko osovine, parni stroj je pokretao [[propeler]] s lopaticama. Uzlazni kapacitet letjelice bio je 1750 kg, a letjelica je bila teška 1420 kg (za vozača, gorivo i vodu bilo je rezervirano 320 kg). | ||
[[ | [[Datoteka:Giffard1852.jpg|mini|lijevo|Jedna od Giffardovih konstrukcija [[Zračni brod|zračnog broda]]]] | ||
Prvu vožnju sa zračnom letjelicom ''Dirigible'', Giffard je imao 24. rujna 1852. s pariškog hipodroma. Brzina kretanja letjelica bila je 8 km/h. Giffard je mogao tijekom leta mijenjati putanju, a izveo je i jedan okret od 360 stupnjeva. Poslije 27 km leta, prizemljio je letjelicu u Trappsu. Zbog nepovoljnog protuvjetra nije se mogao vratiti u Pariz zračnim putem, ali je tada Giggard uvidio da bi jači motor u budućnosti olakšao putuvanja zračnim letjelicama. | Prvu vožnju sa zračnom letjelicom ''Dirigible'', Giffard je imao 24. rujna 1852. s pariškog hipodroma. Brzina kretanja letjelica bila je 8 km/h. Giffard je mogao tijekom leta mijenjati putanju, a izveo je i jedan okret od 360 stupnjeva. Poslije 27 km leta, prizemljio je letjelicu u Trappsu. Zbog nepovoljnog protuvjetra nije se mogao vratiti u Pariz zračnim putem, ali je tada Giggard uvidio da bi jači motor u budućnosti olakšao putuvanja zračnim letjelicama. | ||
Jednu još veću letjelicu, koja je mogla ponijeti 40 putnika, konstruirao je 1879., no ona je eksplodirala pri startu. | Jednu još veću letjelicu, koja je mogla ponijeti 40 putnika, konstruirao je 1879., no ona je eksplodirala pri startu. | ||
Trenutačna izmjena od 13:04, 28. travnja 2022.
Henri Giffard, (Pariz, 8. siječnja 1825. — 14. travnja 1882., bio je francuski inženjer i jedan od pionira u konstrukciji zračnog broda.
Životopis
Poslije studija na Sveučilištu u Parizu javlja mu se interes za zračne letjelice. Kada je uspio napraviti parni stroj koji je bio težak samo 150 kg i imao je 3 KS, vidio je mogućnost kombininiranja Pierre Julliotovog modela zračnog broda sa svojim parnim strojem.
Trup broda napravio je sa vrhovima na obe strane. Duljina je bila 43,6 m s najvećim promjerom od 12,2 m, u koji je moglo stati 2 500 m3 ugljenog plina (mješavina vodika, ugljikovog oksida i metana).
Na mnogobrojnim užadima okačenim na trup zračne letjelice visila je gondola na koju je bila instaliran parni stroj. Preko osovine, parni stroj je pokretao propeler s lopaticama. Uzlazni kapacitet letjelice bio je 1750 kg, a letjelica je bila teška 1420 kg (za vozača, gorivo i vodu bilo je rezervirano 320 kg).
Prvu vožnju sa zračnom letjelicom Dirigible, Giffard je imao 24. rujna 1852. s pariškog hipodroma. Brzina kretanja letjelica bila je 8 km/h. Giffard je mogao tijekom leta mijenjati putanju, a izveo je i jedan okret od 360 stupnjeva. Poslije 27 km leta, prizemljio je letjelicu u Trappsu. Zbog nepovoljnog protuvjetra nije se mogao vratiti u Pariz zračnim putem, ali je tada Giggard uvidio da bi jači motor u budućnosti olakšao putuvanja zračnim letjelicama. Jednu još veću letjelicu, koja je mogla ponijeti 40 putnika, konstruirao je 1879., no ona je eksplodirala pri startu.
Giffard je kasnije imao problema s vidom, i odlučuje si oduzeti život. Svu svoju imovino ostavio je siromašnim znanstvenicima. Njegovo ime nalazi se na popisu 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.