Razlika između inačica stranice »Bršljan (biljni rod)«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (no summary specified)
m (file u datoteka)
Redak 53: Redak 53:


<gallery>
<gallery>
File:Domov pro statisíce.jpg|stabla obrasla bršljanom, [[Češka]]
Datoteka:Domov pro statisíce.jpg|stabla obrasla bršljanom, [[Češka]]
File:Old buildings of New York City, with some notes regarding their origin and occupants (1907) (14780337601).jpg|stara zgrada u [[New York City, New York|New Yorku]], obasla bršljanom
Datoteka:Old buildings of New York City, with some notes regarding their origin and occupants (1907) (14780337601).jpg|stara zgrada u [[New York City, New York|New Yorku]], obasla bršljanom
Hedera pastuchovii kz1.jpg| stabla na [[Cipar|Cipru]] obrasla bršljanom ''H. pastuchovii''
Hedera pastuchovii kz1.jpg| stabla na [[Cipar|Cipru]] obrasla bršljanom ''H. pastuchovii''
File:Hedera rhombea 1.JPG|H. rhombea, prefektura [[Fukushima, prefektura|Fukushima]], [[Japan]]
Datoteka:Hedera rhombea 1.JPG|H. rhombea, prefektura [[Fukushima, prefektura|Fukushima]], [[Japan]]
</gallery>
</gallery>



Inačica od 06:26, 15. travnja 2022.

Bršljan
H. helix
H. helix
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Apiales
Porodica: Araliaceae
Rod: Hedera
Listovi bršljana

Bršljan (lat. Hedera), biljni rod iz porodice brestanjevki (Araliaceae) kojemu pripada 17 vrsta[1] vazdazelenih grmastih penjačica. U Hrvatskoj je prisutna samo jedna vrsta Hedera helix, koja je porijeklom iz zapadne Europe, odakle se proširila na ostalu Europu, i dalje po svijetu.

Česta je uz zidove kuća i po napuštenim zdanjima, po kojima se penje i brzo širi. Ukloliko se nema po čemu penjati, puže po tlu. Često se sadi i kao ukrasna biljka. Za bršljan se kaže da može doživjeti i tisuću godina starosti.[2]

Ime roda Hedera dolazi od grčkog hedra (=sjedište, podloga, tlo), jer je korijenom čvrsto pripijena uz tlo.

Bršljan je otrovna, ali i ljekovita biljka. Može narasti do dvadeset metara, a penjući se uvis uza stabla, dosegne visinu i do 30 metara. Listovi su mu kožasti, sjajni, vrlo raznolika oblika. Cvjetovi su žućkasto-zeleni, otrovni, do 5 mm. u promjeru. Plod je crna boba, zrije u prolčjeće, a promjera je 8 do 20 mm. [3]

Bio je omiljena ukrasna biljka starih Rimljana.

Vrste


Izvori