More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bibliotheca Corviniana''', je jedna od najvećih [[biblioteka]] iz doba [[Renesansa|renesanse]]. Osnovao ju je [[Matija Korvin]], [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarski kralj]] između [[1458.]] i [[1490.]] čiji je dvor u [[Budim]]u u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] bio središte [[Humanizam|humanističke]] djelatnosti. | |||
Do Korvinove smrti, knjižnica se sastojala od oko 3000 [[kodeks]]a ili "Corvinae" [[Hrvatski jezik|hrv.]] "Korvinika" koji su uključivali 4000-5000 djela, uglavnom klasičnih grčkih i latinskih autora. [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] invazija na [[Ugarska|Ugarsku]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] raspršila je ili uništila velik dio kodeksa. Oko 650 sačuvanih kodeksa danas se nalazi u knjižnicama u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Europa|Europi]]. | Do Korvinove smrti, knjižnica se sastojala od oko 3000 [[kodeks]]a ili "Corvinae" [[Hrvatski jezik|hrv.]] "Korvinika" koji su uključivali 4000-5000 djela, uglavnom klasičnih grčkih i latinskih autora. [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] invazija na [[Ugarska|Ugarsku]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] raspršila je ili uništila velik dio kodeksa. Oko 650 sačuvanih kodeksa danas se nalazi u knjižnicama u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Europa|Europi]]. | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2022. u 04:50
Bibliotheca Corviniana, je jedna od najvećih biblioteka iz doba renesanse. Osnovao ju je Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj između 1458. i 1490. čiji je dvor u Budimu u 15. stoljeću bio središte humanističke djelatnosti.
Do Korvinove smrti, knjižnica se sastojala od oko 3000 kodeksa ili "Corvinae" hrv. "Korvinika" koji su uključivali 4000-5000 djela, uglavnom klasičnih grčkih i latinskih autora. Osmanska invazija na Ugarsku u 16. stoljeću raspršila je ili uništila velik dio kodeksa. Oko 650 sačuvanih kodeksa danas se nalazi u knjižnicama u Mađarskoj i Europi.