Razlika između inačica stranice »Bijela roda«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (file u datoteka) |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
== Rasprostranjenost u Hrvatskoj == | == Rasprostranjenost u Hrvatskoj == | ||
[[Datoteka:Cigoc3.jpg|230px|minijatura|lijevo|Gnijezdo roda u [[Čigoč]]u.]] | [[Datoteka:Cigoc3.jpg|230px|minijatura|lijevo|Gnijezdo roda u [[Čigoč]]u.]] | ||
[[ | [[Datoteka:Cigogne blanche MHNT.jpg|thumb|Jaje bijele rode]] | ||
'''Bijele rode''' su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] koji su omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, [[Dunav]]om na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do [[Plaški|Plaškog]]. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u [[Park prirode Lonjsko polje|Parku prirode Lonjsko polje]] ([[Čigoč]]) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava ([[Borovo]]) i Ilove ([[Marino Selo]]). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su [[Klepetan i Malena]]. | '''Bijele rode''' su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima [[Hrvatska|Hrvatske]] koji su omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, [[Dunav]]om na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do [[Plaški|Plaškog]]. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u [[Park prirode Lonjsko polje|Parku prirode Lonjsko polje]] ([[Čigoč]]) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava ([[Borovo]]) i Ilove ([[Marino Selo]]). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su [[Klepetan i Malena]]. |
Inačica od 03:36, 15. travnja 2022.
Bijela roda | |
---|---|
Bijela roda Ciconia ciconia | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Razred: | Aves |
Red: | Ciconiiformes |
Porodica: | Ciconiidae |
Rod: | Ciconia |
Vrsta: | C. ciconia |
Dvojno ime | |
Ciconia ciconia Linnaeus, 1758. | |
Raspon | |
Rasprostranjenost i migracija bijelih roda |
Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun. Dugačak vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto duže i crnije perja. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Selica je.
Raširenost roda
U svijetu
Bijela roda je široko rasprostranjena diljem palearktičkog pojasa, od Atlantske obale na zapadu do europskih dijelova Rusije na istoku. Manji dio populacije gnijezdi u centralnoj Aziji. Europska populacija je podijeljena na zapadnu i istočnu preletnu populaciju koje migriraju preko Gibraltara i Bospora[1]. Ukupna svjetska populacija procijenjena je najmanje između 166.424 – 168.934 gnijezdeća para, od čega je u Europi 160.000 gnijezdećih parova (96% od ukupne gnijezdeće populacije)[2].
Rasprostranjenost u Hrvatskoj
Bijele rode su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji su omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, Dunavom na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do Plaškog. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje (Čigoč) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava (Borovo) i Ilove (Marino Selo). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su Klepetan i Malena.
Izvori
3. http://www.springalive.net/ba-bs/springalive/roda
Vanjske poveznice
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Bijela roda | |
Wikivrste imaju podatke o: Bijeloj rodi |