Razlika između inačica stranice »Astara (Iran)«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir naselje | |||
| ime = Astara | | ime = Astara | ||
| ime_genitiv = Astare | | ime_genitiv = Astare | ||
Trenutačna izmjena od 01:04, 15. travnja 2022.
| Astara آستارا | |
|---|---|
.jpg) | |
| Koordinate: 38°25′N 48°52′E / 38.417°N 48.867°E | |
| Država | Iran |
| Pokrajina | Gilan |
| Okrug | Astarinski okrug |
| Stanovništvo (2016.) | |
| - Grad | 51,579 |
| Vremenska zona | IRST (UTC+3:30) |
| - Ljeto (DST) | IRDT (UTC+4:30) |
| Zemljovid | |
  Astara Astara na karti Irana | |
Astara (perzijski: آستارا; također romanizirano kao Āstārā) je grad i sjedište Astarinskoga okruga koji se nalazi unutar Gilana, pokrajine Irana. Prema popisu stanovništva iz 2016. godine Astara je imala 51,579 stanovnika.
Zemljopis
Istočno od Astare nalazi se Kaspijsko jezero. Astara je jedna od najsjevernijih gradova u Iranu. Od azerbajdžansko-iranske granice dijeli je 2 kilometara. Sjeverno od Astare nalazi se rijeka Astaračaj. Preko te rijeke nalazi se Azerbajdžan te Azerbajdžanska Astara.
Povijest
Astara se prvi put spominje pod imenom Astārāb u zemljopisnoj knjizi Hudud al-'Alam iz 10. stoljeća. U 14. stoljeću Astara postaje sjedište gilanskih Ispahbada. Između 16. stoljeća i 18. stoljeća astarinski Tališki kanovi su bili autonomni ili nominalno podređeni upraviteljima Gilana ili Ardabila; te su u nekoliko navrata igrali važne uloge u povijesti kaspijskih provincija.[1] Prema Vladimiru Minorskiju nije poznato je su li kasniji upravitelji Astare bili potomci gilanskih Ispahbada. Obitelj Taliških kanova je i nakon ruskoga zauzimanja Astare 1813. godine imala posebna prava.[2]
Astara je u 18. i 19. stoljeću bila dio kratkotrajnoga Tališkoga kanata te je kratkotrajno bila sjedište kanata. Njenu poziciju je zamijenio grad Lankoran.[3] Nakon Turkmajčanskoga mira potpisanoga 1828. godine Astara je podijeljena na dva djela: Azerbajdžansku Astaru sjeverno od rijeke Astaračaj i na Iransku Astaru (ovaj dio) južno od rijeke Astaračaj.
Stanovništvo
Većina stanovništva grada su Azeri koji pričaju azerski jezik.[4][5] U gradu se nalazi i značajan broj Tališa[4]. Šijiti su najbrojniji vjerski pripadnici u gradu. U gradu je također prisutna i sunitska manjina.
Turizam
Astara ima mnoge turističke atrakcije te je zbog toga važno iransko turističko odredište. Grad ima veliku selekciju plaža te se nalazi kraj kišne šume. Godišnje Astaru posjećuju oko 6 milijuna Iranaca te oko 600 tisuća stranih turista, uglavnom s Kavkaza.
Izvori
- ↑ =ĀSTĀRĀ i. Town and sub-province, Encyclopædia Iranica, 18. kolovoza 2011., Fasc. 8, II. izdanje, str. 837. – 838., Bibliotheca Persica Press, New York City, [1], pristupljeno 29. kolovoza 2019.
- ↑ Minorsky, Vladimir (listopada 1954). "A Mongol Decree of 720/1320 to the Family of Shaykh Zāhid". Bulletin of the School of Oriental and African Studies (London: SOAS, University of London) 16 (3): 515–527. doi:10.1017/S0041977X00086821. https://www.cambridge.org/core/journals/bulletin-of-the-school-of-oriental-and-african-studies/article/a-mongol-decree-of-7201320-to-the-family-of-shaykh-zhid/A8D0E1C74B9D417F663A828B61BEFF11
- ↑ [2]
- ↑ 4,0 4,1 دائره المعارف بزرگ اسلامی – آستارا
- ↑ http://www.gchto.ir/en/pages/about-gilan/astara.php[neaktivna poveznica]