Sinotibetski jezici: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 08:34

Sinotibetski jezici ili kinesko-tibetski jezici (privatni kod: sitb), velika jezična porodica iz Kine i susjednih azijskih zemalja. Obuhvaća (403) jezika^[1]; po najnovijim podacima 449^[2].

A) Kineski (14) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue.

B) Tibetsko-burmanski (389)

b1. Bai (3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

b2. Himalajski jezici (145)

Mahakiranti (51)

a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.

b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.

c. Newari (1) Nepal: newar.

Tibeto-Kanauri (93):

a. Lepcha (1) Indija: lepcha.

b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.

c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.

d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha

Neklasificirani (1): baima.

b3. Jingpho-Konyak-Bodo jezici (25):

Jingpho-Luish (4):

a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.

b. Luish (1) Burma: kado.

Konyak-Bodo-Garo jezici (21):

a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.

b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.

b4. Karenski jezici (20)

Pa'o (1) Burma: pa'o karen.

Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).

Sgaw-Bghai (14):

a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.

b. Brek (1) Burma: brek karen.

c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).

d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.

Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

b5. Kuki-Čin-Naga (74)

Kuki-Čin (49):

a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.

b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.

Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.

Naga (25; danas 30):

a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.

b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).

c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.

d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.

e. Neklasificirani (1; danas 6) Indija: leinong naga , long phuri naga, makuri naga, makyan naga, para naga, puimei naga,

b6. Lolo-burmanski jezici (73):

Burmanski jezici (14):

a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.

b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.

c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.

Lolo (57):

a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.

b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.

c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.

d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).

b7. Naxi (1) Kina: naxi.

b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

b9. Meitei (1) Indija: meitei.

b10. Mikir (2) Indija: amri, karbi.

b11. Mru (1) Bangladeš: mru.

b12. sjevernoasamski jezici /North Assam (13)

Deng (2) Kina: darang deng, german deng.

Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

b13. Nung (5): drung, lama, norra, nung, rawang.

b14. Tangut-Qiang (15):

Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.

rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

b15. Tujia (2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

b16. zapadni bodo (1) Nepal: dura.

b17. Neklasificirani (9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Izvori

Vanjske poveznice

[1] Ethnologue (15th)

[2] Ethnologue (16th)

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Sinotibetski jezici'''-->[[Datoteka:Sino-Tibetan languages.png|mini|Sinotibetski jezici]]
+[[Datoteka:Sino-Tibetan languages.png|mini|Sinotibetski jezici]]
 [[Datoteka:Sino-tibetan languages.png|mini|Sinotibetski jezici]]
 '''[[Sinotibetski jezici]]'''  ili kinesko-tibetski jezici (privatni kod: [http://multitree.org/codes/sitb sitb]), velika jezična porodica iz [[Kina|Kine]] i susjednih azijskih zemalja. Obuhvaća (403) jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90150 Ethnologue (15th)]</ref>; po najnovijim podacima 449<ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=231-16 Ethnologue (16th)]</ref>.