Razlika između inačica stranice »Predložak:Članak tjedna«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m |
m |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | |14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | ||
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | |15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | ||
|16= | |16='''Uskrs''' je najveći blagdan [[Kršćanstvo|kršćanstva]], to je dan [[Uskrsnuće Isusa Krista|Uskrsnuća]] [[Isus|Isusa Krista]]. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od [[Pepelnica|Pepelnice]], vrijeme koje se naziva [[Korizma|Korizmom]]. Uskrs je nastao od [[riječ]]i ''uskrsnuti'' koja vuče korijene iz [[staroslavenski jezik|staroslavenskog]] u kojem je glagol *krьsn{{unicode|ǫ}}ti značio rasti i razvijati se. Prefiksacijom ''uz-'' dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji hrvatski glagol.[[Uskrs|opširnije u članku]]. [[Datoteka:Grunewald - christ.jpg|mini|[[Matthias Grünewald]]: [[Isus]]ovo uskrsnuće]] | ||
|17= | |17= | ||
|18= | |18= | ||
Inačica od 08:24, 14. travnja 2022.