More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bny |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Apfturallyhyderabad (90).JPG|300px|desno|mini|Sindikalni prosvjed u Indiji]] | |||
'''Sindikat''' je organizacija koju stvaraju [[zaposlenik|zaposlenici]]. Sindikat može predstavljati zaposlenike u određenoj [[gospodarstvo|gospodarskoj]] grani ili u određenoj [[tvrtka|tvrtci]], a uspostavlja se kako bi poboljšao i održao [[plaća|plaće]], naknade i radne uvjete. Sindikati se obično ujedinjuju u udruge sindikata i sindikalne središnjice. | '''Sindikat''' je organizacija koju stvaraju [[zaposlenik|zaposlenici]]. Sindikat može predstavljati zaposlenike u određenoj [[gospodarstvo|gospodarskoj]] grani ili u određenoj [[tvrtka|tvrtci]], a uspostavlja se kako bi poboljšao i održao [[plaća|plaće]], naknade i radne uvjete. Sindikati se obično ujedinjuju u udruge sindikata i sindikalne središnjice. | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2022. u 05:25
Sindikat je organizacija koju stvaraju zaposlenici. Sindikat može predstavljati zaposlenike u određenoj gospodarskoj grani ili u određenoj tvrtci, a uspostavlja se kako bi poboljšao i održao plaće, naknade i radne uvjete. Sindikati se obično ujedinjuju u udruge sindikata i sindikalne središnjice.
U mnogim zemljama sindikat može dobiti status pravne osobe. Takvi sindikati imaju određena zakonska prava i ovlasti, a najvažnije je pravo kolektivnih pregovora s poslodavcem kako bi poboljšao plaće, radno vrijeme i druge uvjete iz ugovora o radu radnika koje predstavlja, što znači da te stvari ne uspostavlja jednostrano uprava, nego ih dogovaraju obje strane. Kad sindikati nemaju takva prava ni ovlasti, obično prijete štrajkom i drugim kolektivnim akcijama kako bi vršili pritisak na poslodavca.
Sindikati se mogu uključiti i u šire političke i društvene prijepore, pa su u nekim zemljama blisko povezani s političkim strankama. Sindikati često koriste svoju organizacijsku snagu da promiču društvene mjere i zakone koji odgovaraju njihovom članstvu ili zaposlenicima općenito.
Iako se njihova politička struktura i samostalnost jako razlikuje od zemlje do zemlje, sindikati obično imenuju svoje vodstvo putem izbora.
Sindikati u Hrvatskoj
Hrvatski su sindikati uglavnom neovisni, a pokrivaju oko 35% hrvatskih zaposlenika. Većina je sindikata okupljena u pet glavnih udruga (središnjica), koji su navedeni prema veličini:
- Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
- Nezavisni hrvatski sindikati (NHS)
- Matica hrvatskih sindikata (MHS)1
- Hrvatska udruga sindikata (HUS)
- Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH)
- Sindikat novinara Hrvatske(SNH)
1 Sindikat usluga UNI-CRO se 2008. pridružio Matici. ln:Sindika