Dez: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir rijeka | |||
| ime = {{fas icon}} دز | | ime = {{fas icon}} دز | ||
| slika = | | slika = |
Posljednja izmjena od 12. travanj 2022. u 22:15
Duljina | 515 km |
Površina porječja | 21.720 km2 |
Izvor | središnji Zagros kod mjesta Čahar Bora u Luristanu 33°55′0″N 48°50′0″E / 33.91667°N 48.83333°E |
Ušće | Karun (kod naselja Band-e Kir u Huzestanu) 31°39′13″N 48°52′28″E / 31.65361°N 48.87444°E |
Pritoci | Rud-e Marbore, Gohar-Rud, Bahtijari, Ab-e Rudbar, Bala-Rud |
Države | Iran |
Gradovi | Borudžerd, Kešvar, Dezful |
Slijev | perzijskozaljevski |
Ulijeva se u | rijeku Karun |
Dez (perz. دز) je rijeka duljine 515 km u jugozapadnom Iranu.
Izvor rijeke nalazi se na padinama Zagrosa kod mjesta Čahar Bora u pokrajini Luristan, a ušće joj je kod naselja Band-e Kir u Huzestanu. Ulijeva se u najvodonosniju iransku rijeku Karun, a ona u Arvand-Rud odnosno Perzijski zaljev. Istjek Deza kreće se između 140 m³/s tijekom sušnih mjeseci odnosno 610 m³/s u vrijeme proljeća, dok najveća pretpostavljena granica u poplavnom petogodišnjem razdoblju iznosi 4337 m³/s odnosno 9169 m³/s za tisuću godina. Površina porječja Deza je 21.720 km², najveći pritoci su joj Rud-e Marbore, Gohar-Rud, Bahtijari, Ab-e Rudbar, Bala-Rud, a najveći gradovi kroz koje protječe Borudžerd, Kešvar i Dezful.
Brane[uredi]
Na Dezu je podignuta velika lučna brana Dez (1963.), dok su u izgradnji i Rudbar-Luristan odnosno Bahtijari (najviša svjetska brana).
Literatura[uredi]
- Enciklopedije
- (engl.) Borjian, Habib (29. travnja 2011.). "i. Geography and Hydrology", Karun River, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
- (engl.) Gaube, Heinz (15. prosinca 1982.). Āb-e Dez, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
- (engl.) Britannica (2012.). Dez River, Encyclopædia Britannica. Chicago, Illinois: Encyclopædia Britannica, Inc., ISBN 9781593393106 nevaljani ISBN, OCLC 71783328.
- Studije
- (engl.) Heidari, Ali (20. siječnja 2009.). Structural master plan of flood mitigation measures IX. 1. Göttingen: Natural Hazards and Earth System Sciences, ISSN 1561-8633.
- (engl.) Jahani, A. (kolovoz 1992.). Calculating the suspended sediment load of the Dez River, Erosion and Sediment Transport Monitoring Programmes in River Basins CCX. Oslo: International Association of Hydrological Sciences.