Toggle menu
243,8 tis.
103
18
640,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Babići (plemstvo): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Babići (plemstvo)'''-->'''Babići''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska]] plemenitaška obitelji podrijetlom iz Bosne. Plemstvo im je dodijelio [[Kraljevina Bosna|bosanski]] kralj [[Stjepan Ostoja|Ostoja]] [[1408.]] i [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Vladislav]]a [[1439.]] godine. Osmanska osvajanja su ih kao mnoge druge plemiće natjerale u traženje nove postojbine. Za [[mletačko-turski ratovi|mletačko-osmanskih ratova]] iselili su se u [[Hercegovina|Hercegovinu]], pa u [[Makarsko primorje]]. Došli su s naslovom ''conti i plemići kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskoga primorja''. Ondje su se zadržali jedno vrijeme. Sudjelovali su u [[bitka kod Zadvarja 1646.|bitci kod Zadvarja]] [[1646.]] godine, u kojoj su poginuli istaknuti pripadnici obitelji knez Petar i sinovi mu Josip i Stjepan. Dvojica preživjelih sinova Ivan i Mate prešli su sa 150 obitelji na Brač i nastanili se u [[Bol (Brač)|Bolu]]. Mletačka Republika im je zbog tih zasluga, kao i njihovim potomcima, priznala  postojeće naslove i povlastice (''tituli di conti e nobili'').<ref>Andrea Matoković: [https://hrcak.srce.hr/file/198202 ''Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu''] Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.</ref>
'''Babići''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska]] plemenitaška obitelji podrijetlom iz Bosne. Plemstvo im je dodijelio [[Kraljevina Bosna|bosanski]] kralj [[Stjepan Ostoja|Ostoja]] [[1408.]] i [[Hrvatsko-Ugarska|hrvatsko-ugarski]] kralj [[Vladislav]]a [[1439.]] godine. Osmanska osvajanja su ih kao mnoge druge plemiće natjerale u traženje nove postojbine. Za [[mletačko-turski ratovi|mletačko-osmanskih ratova]] iselili su se u [[Hercegovina|Hercegovinu]], pa u [[Makarsko primorje]]. Došli su s naslovom ''conti i plemići kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskoga primorja''. Ondje su se zadržali jedno vrijeme. Sudjelovali su u [[bitka kod Zadvarja 1646.|bitci kod Zadvarja]] [[1646.]] godine, u kojoj su poginuli istaknuti pripadnici obitelji knez Petar i sinovi mu Josip i Stjepan. Dvojica preživjelih sinova Ivan i Mate prešli su sa 150 obitelji na Brač i nastanili se u [[Bol (Brač)|Bolu]]. Mletačka Republika im je zbog tih zasluga, kao i njihovim potomcima, priznala  postojeće naslove i povlastice (''tituli di conti e nobili'').<ref>Andrea Matoković: [https://hrcak.srce.hr/file/198202 ''Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu''] Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 8. travanj 2022. u 17:31

Babići, hrvatska plemenitaška obitelji podrijetlom iz Bosne. Plemstvo im je dodijelio bosanski kralj Ostoja 1408. i hrvatsko-ugarski kralj Vladislava 1439. godine. Osmanska osvajanja su ih kao mnoge druge plemiće natjerale u traženje nove postojbine. Za mletačko-osmanskih ratova iselili su se u Hercegovinu, pa u Makarsko primorje. Došli su s naslovom conti i plemići kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskoga primorja. Ondje su se zadržali jedno vrijeme. Sudjelovali su u bitci kod Zadvarja 1646. godine, u kojoj su poginuli istaknuti pripadnici obitelji knez Petar i sinovi mu Josip i Stjepan. Dvojica preživjelih sinova Ivan i Mate prešli su sa 150 obitelji na Brač i nastanili se u Bolu. Mletačka Republika im je zbog tih zasluga, kao i njihovim potomcima, priznala postojeće naslove i povlastice (tituli di conti e nobili).[1]

Izvori

  1. Andrea Matoković: Portret nepoznatog Bračanina u Muzeju otoka Brača u Škripu Informatica museologica, br. 1-4, 2011. str. 62.
Sadržaj