Razlika između inačica stranice »BINA-Istra«

Trenutačna izmjena od 14:42, 8. travnja 2022.

BINA-Istra d. d., trg. društvo sa sjedištem u Puli, utemeljeno 1995. radi financiranja, izgradnje i upravljanja Istarskim ipsilonom. Na temelju odluke hrv. Vlade 25. rujna 1995. potpisan je ugovor o koncesiji između Vlade RH i BINA-Istre za financiranje, građenje, održavanje Jadranske autoceste te upravljanje njome na dionicama Dragonja–Pula i Kanfanar–Pazin–Matulji (I. i II. faza), u ukupnoj dužini od 145 km i na rok od 28 god. od puštanja u promet I. faze. Ugovor je zasnovan na modelu privatno-javnoga partnerstva i prvi je takav ugovor o koncesiji sklopljen u Hrvatskoj. RH unijela je u koncesiju već izgrađene dionice od Matulja do Pazina, uključujući i tunel Učku, u ukupnoj dužini od 47km te dionicu Kanfanar–Medaki u dužini od 7 km, što čini ukupno 54km, sve u profilu poluautoceste, a koncesijsko društvo BINA-Istra d. d. obvezalo se izgraditi preostalih 90 km poluautoceste i prema rastu prom. potražnje (prosječni godišnji dnevni promet iznosi više od 10.000 vozila) drugu pol. autoceste u ukupnoj dužini od 145 km (uključujući u to i drugu cijev tunela Učka). Vlasnička je struktura temeljnoga kapitala, koji iznosi 256.417.200,00 kn (2009): Bouygues TP 45%, Hrvatske autoceste 44%, INA 5%, i Antin Infrastructure Partners 6%.

BINA-Istra Upravljanje i održavanje d. o. o., trgovačko društvo osnovano 1997., kojemu je osnovna djelatnost održavanje Istarskoga ipsilona te upravljanje njime i naplata cestarine. U potpunom je vlasništvu BINA-Istre d. d. Sjedište mu je na tunelu Učka, Vranja b. b. Organizacijom, održavanjem te zaštitom ceste ukupne dužine 141km (uključujući tunel Učka) i objekata, bavi se 5 služba s ukupno 132 zaposlenika (2009). Posebne su zadaće nadzor i regulacija prometa kroz tunel Učka te upravljanje njime, što se obavlja 24 sata dnevno tijekom cijele godine; nadgledanje ventilacije, rasvjete i prom. signalizacije tunela, redovita provjera i održavanje različitih uređaja u tunelu; osiguravanje pratnje vozilima koja prevoze opasne terete; u slučaju prom. nesreća, osiguravanje prve pomoći, koordinacija s policijom i ponovna normalizacija prometa; hitna intervencija u slučaju požara.

Izvori

A. Ladavac: BINA-Istra d. d., Istrapedia

Vanjske poveznice

BINA-Istra

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Istrapedije (http://www.istrapedia.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Istrapedia.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2023072610005239.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Inačica od 07:28, 17. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 14:42, 8. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''BINA-Istra'''-->~~'''BINA-Istra d. d'''., trg. društvo sa sjedištem u [[Pula\|Puli]], utemeljeno [[1995.]] radi financiranja, izgradnje i upravljanja [[Istarski ipsilon\|Istarskim ipsilonom]]. Na temelju odluke hrv. Vlade [[25. rujna]] [[1995.]] potpisan je ugovor o koncesiji između Vlade RH i BINA-Istre za financiranje, građenje, održavanje Jadranske autoceste te upravljanje njome na dionicama [[Dragonja]]–[[Pula]] i [[Kanfanar]]–[[Pazin]]–[[Matulji]] (I. i II. faza), u ukupnoj dužini od 145 km i na rok od 28 god. od puštanja u promet I. faze. Ugovor je zasnovan na modelu privatno-javnoga partnerstva i prvi je takav ugovor o koncesiji sklopljen u Hrvatskoj.		'''BINA-Istra d. d'''., trg. društvo sa sjedištem u [[Pula\|Puli]], utemeljeno [[1995.]] radi financiranja, izgradnje i upravljanja [[Istarski ipsilon\|Istarskim ipsilonom]]. Na temelju odluke hrv. Vlade [[25. rujna]] [[1995.]] potpisan je ugovor o koncesiji između Vlade RH i BINA-Istre za financiranje, građenje, održavanje Jadranske autoceste te upravljanje njome na dionicama [[Dragonja]]–[[Pula]] i [[Kanfanar]]–[[Pazin]]–[[Matulji]] (I. i II. faza), u ukupnoj dužini od 145 km i na rok od 28 god. od puštanja u promet I. faze. Ugovor je zasnovan na modelu privatno-javnoga partnerstva i prvi je takav ugovor o koncesiji sklopljen u Hrvatskoj.
	RH unijela je u koncesiju već izgrađene dionice od Matulja do Pazina, uključujući i tunel Učku, u ukupnoj dužini od 47km te dionicu Kanfanar–Medaki u dužini od 7 km, što čini ukupno 54km, sve u profilu poluautoceste, a koncesijsko društvo BINA-Istra d. d. obvezalo se izgraditi preostalih 90 km poluautoceste i prema rastu prom. potražnje (prosječni godišnji dnevni promet iznosi više od 10.000 vozila) drugu pol. [[autoceste]] u ukupnoj dužini od 145 km (uključujući u to i drugu cijev tunela Učka). Vlasnička je struktura temeljnoga kapitala, koji iznosi 256.417.200,00 kn (2009): Bouygues TP 45%, [[Hrvatske autoceste]] 44%, INA 5%, i Antin Infrastructure Partners 6%.		RH unijela je u koncesiju već izgrađene dionice od Matulja do Pazina, uključujući i tunel Učku, u ukupnoj dužini od 47km te dionicu Kanfanar–Medaki u dužini od 7 km, što čini ukupno 54km, sve u profilu poluautoceste, a koncesijsko društvo BINA-Istra d. d. obvezalo se izgraditi preostalih 90 km poluautoceste i prema rastu prom. potražnje (prosječni godišnji dnevni promet iznosi više od 10.000 vozila) drugu pol. [[autoceste]] u ukupnoj dužini od 145 km (uključujući u to i drugu cijev tunela Učka). Vlasnička je struktura temeljnoga kapitala, koji iznosi 256.417.200,00 kn (2009): Bouygues TP 45%, [[Hrvatske autoceste]] 44%, INA 5%, i Antin Infrastructure Partners 6%.