Razlika između inačica stranice »Zapadno bojište (Drugi svjetski rat)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{wikipedizirati}} | |||
{{stil}}<!-- NE uklanjaj predloške ako prije toga članak ne središ kako treba --> | {{stil}}<!-- NE uklanjaj predloške ako prije toga članak ne središ kako treba --> | ||
Dana 10. svibnja 1940. [[njemačka vojska]] upada na teritorij [[Belgija|Belgije]], [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Luksemburg|Luksemburga]], želeći prodrijeti u [[Francuska|Francusku]] preko njena slabije branjenog sjevera. Ovaj je napad dobio naziv 'Slučaj Gelb'. | Dana 10. svibnja 1940. [[njemačka vojska]] upada na teritorij [[Belgija|Belgije]], [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Luksemburg|Luksemburga]], želeći prodrijeti u [[Francuska|Francusku]] preko njena slabije branjenog sjevera. Ovaj je napad dobio naziv 'Slučaj Gelb'. | ||
Trenutačna izmjena od 16:06, 7. travnja 2022.
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
- PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada
Dana 10. svibnja 1940. njemačka vojska upada na teritorij Belgije, Nizozemske i Luksemburga, želeći prodrijeti u Francusku preko njena slabije branjenog sjevera. Ovaj je napad dobio naziv 'Slučaj Gelb'.
Nizozemska
Njemački su padobranci, skačući iz JU-52 transportera u samo dva dana zauzeli sva važna prometna čvorišta i mostove i omogućili Grupi armija B da se probije u unutrašnjost Nizozemske. Iako je pokušaj padobranaca da uhvate nizozemsku vladu, kralja i kraljicu propala, političari su nakon strašnog bombardiranja Rotterdama i proboja njemačkih tenkova zapadno od Amsterdama, potpisali kapitulaciju 15. svibnja, samo 5 dana nakon napada. Tijekom 5 godina okupacije veliki je broj građana ubijen kao odmazda za aktivnosti pokreta otpora (dizanje u zrak mostova i napadanje manjih njemačkih grupa opskrbe i ostali oblici sabotaže). Mnogo je ljudi bilo pobijeno u koncentracijskim logorima, uključujući djevojčicu Annu Frank, čiji je dnevnik, napisan tijekom okupacije postao poznat poslije rata.
Belgija
Napad na Belgiju počeo je kad i napad na Nizozemsku. Iako su se Belgijanci nadali da će velike utvrde na istoku zemlje (Liege) zadržati Nijemce, samo je 80 njemačkih padobranaca osvojilo "neosvojivu" utvrdu Eben Emal. Oklopne jedinice generala Guderiana su brzo prešle preko mostova koji su neoštećeni pali u ruke njemačkim padobrancima. Čak i Britanci i Francuzi nisu ih mogli zaustaviti, jer su njihovi, induvidualno bolji tenkovi, postali žrtvama Štuka. I RAF nije mogao puno pomoći jer su brojniji i iskusniji piloti Luftwaffe potisnuli Spitfire i Hurricane. U teškoj situaciji, malodušni je kralj Lepold III naredio kapitulaciju. Predajom Belgijanaca čitav saveznički bok ostao je otkriven njemačkom napadu. Belgija je tako ušla u četverogodišnju okupaciju, jednako tešku kao i ona u Nizozemskoj.
Nedovršeni članak Zapadno bojište (Drugi svjetski rat) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.