Zapadni gorila: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Taksokvir | |||
| boja = pink | | boja = pink | ||
| naziv = Zapadni gorila<ref>Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): [http://www.bucknell.edu/msw3/ Mammal Species of the World, 3rd edition], Johns Hopkins University Press, 90. {{ISBN|0-801-88221-4}}</ref> | | naziv = Zapadni gorila<ref>Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): [http://www.bucknell.edu/msw3/ Mammal Species of the World, 3rd edition], Johns Hopkins University Press, 90. {{ISBN|0-801-88221-4}}</ref> | ||
Posljednja izmjena od 7. travanj 2022. u 16:01
| Zapadni gorila[1] | |
|---|---|
| |
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Primates |
| Porodica: | Hominidae |
| Rod: | Gorilla |
| Vrsta: | G. gorilla |
| Dvojno ime | |
| Gorilla gorilla Savage, 1847. | |
| Raspon | |
 Rasprostranjenost zapadnih gorila | |
Zapadni gorila (Gorilla gorilla) je kritično ugrožena vrsta[2] i najbrojnija vrsta gorila. Vrsta se dijeli na dvije podvrste: zapadni nizinski gorila (G. g. gorilla) broji više jedinki, oko 95 000, dok riječni gorila (G. g. diehli) broji tek oko 250-300 jedinki[3].
Odlike i ponašanje
Zapadni gorila je nešto svjetlijeg krzna od istočnih gorila i tijelo mu, osim lica, ruku, stopala i grudi, prekriva uglavnom tamno sivo krzno sa smeđim krznom na čelu. Mužjaci, koji sa starošću razvijaju srebrnoleđi pokrov, su mnogo veći od ženki koje u prosjeku teže oko 80 kg, te imaju visinu od oko 135 cm[4]. Odrasli mužjaci istočnih gorila imaju visinu od oko 155 cm i teže oko 157 kg u zatočeništvu, dok u divljini imaju u prosjeku oko 146 kg[5]. Riječni gorila i zapadni nizinski gorila se razlikuju u obliku lubanje i veličini zuba.
Zapadni gorila su biljojedi koji se uglavnom hrane velikim listovima, stabljikama, voćem, cvijećem, korom, beskralježnjacima i zemljom; što ovisi o pojedinačnim skupinama i godišnjem dobu. Najviše vole lokalno voće, a lišće i koru jedu samo kada im ono nije dostupno, što je obično od siječnja do ožujka. Od beskralježnjaka najviše se goste termitima, mravima, a rjeđe gusjenicama, crvima i larvama.
Zapadni gorila žive u stabilnim i čvrstim skupinama koje variraju u veličinama od dvije do 20 jedinki. Njih vode dominantni srebrnoleđi mužjak, dok mlađi mužjaci obično napuštaju skupinu čim dosegnu zrelost. Ženke prelaze u druge skupine kada postanu plodne, što je oko 8 ili 9 godine života. One skrbe za svoje potomstvo prvih 3 do 4 godine života. Dugo razdoblje gestacije i duga skrb za novorođenče, ali i velika stopa smrtnosti novorođenčadi, ih čini ranjivima i njihova populacija se teško oporavlja od krivolova. Ženke rađaju novo potomstvo tek svakih 6 do 8 godina. NZapadni gorila su dugovječni i u divljini mogu doživjeti 40 godina. Skupine obitavaju na prostorima do 30 km², ali ne brane strogo to područje.
Ugroženost
Zapadni gorila je upisan na IUCN-ov crveni popis kritično ugroženih vrsta 2007. godine. Glavni krivac za pad njihove populacije je Ebola virus koji ja na nekim mjestima od 1992. godine pokosio 33% populacije, dok se pretpostavlja da je taj postotak oko 45% od 1992. do 2011. god.[2] Krivolov, komercijalna sječa šuma i građanski ratovi u zemljama njihovih obitavališta su također prijetnja njihovom opstanku[6]. Zbog jako spore reprodukcije od samo 3% godišnje, pretpostavlja se kako bi za oporavak populacije na brojku od prije 30 godina (koja je prema popisu u Zapadnoj Africi bila oko 100.000 jedinki) trebalo 75 godina.
Najugroženiji su riječni gorila, kojih ima tek oko 250-300 jedinki koji žive na 9- 11 malenih odvojenih područja, a koja su povezana sezonskim migracijama gorila[7]. Vlada Kameruna je objavila veliki plan za očuvanje ovih gorila stvaranjem NP Takamanda na granici s Nigerijom gdje živi oko 115 jedinki.
Izvori
- ↑ Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 90. ISBN 0-801-88221-4
- ↑ 2,0 2,1 Maisels, F.; Bergl, R. A.; Williamson, E. A. (2016). "Gorilla gorilla". IUCN-ov crveni popis (IUCN) 2016: e.T9404A17963949. http://www.iucnredlist.org/details/9404/0 Pristupljeno 4. svibnja 2018.
- ↑ "Animal Info – Gorilla". AnimalInfo.org. http://www.animalinfo.org/species/primate/gorigori.htm Pristupljeno 4. svibnja 2018.
- ↑ Wood, B. A. (1978). "Relationship between body size and long bone lengths in Pan and Gorilla". American Journal of Physical Anthropology 50 (1): 23.–25.. doi:10.1002/ajpa.1330500104. PMID 736111
- ↑ Leigh, S. R.; Shea, B. T. (1995). "Ontogeny and the evolution of adult body size dimorphism in apes". American Journal of Primatology 36: 37. doi:10.1002/ajp.1350360104
- ↑ "Thousands Of Rare Gorillas Found In Congo". Cbsnews.com. 5. kolovoz 2008.. http://www.cbsnews.com/stories/2008/08/05/tech/main4321037.shtml Pristupljeno 34. svibnja 2018.
- ↑ Gorilla gorilla ssp. diehli. 2008. ISBN 39998 nevaljani ISBN