Lipanjska džamija u Gračanici: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 36: | Redak 36: | ||
* [http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/267 Lipanjska džamija] | * [http://ilmijja.ba/ojs/index.php/casopis1/article/view/267 Lipanjska džamija] | ||
[[Kategorija:Džamije u | [[Kategorija:Džamije u Gračanici]] | ||
Inačica od 6. travanj 2022. u 20:32
|
Lipanjska džamija
| |
|---|---|
| Lokacija | Gračanica, Bosna i Hercegovina
|
| Godine izgradnje | 19. stoljeće |
| Renoviran | 1935. 1996. |
| Religija | islam |
Lipanjska džamija (poznata i kao Hadži Džaferova džamija), džamija u Gračanici, u Bosni i Hercegovini, trenutačno u sastavu Tuzlanskog muftiluka. Nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Povijest
Tijekom 19. stoljeća Gračanica se širi na jug niz rijeku Sokolušu, tako da nastaju nove mahale između kojih i Hadži Džaferova mahala sa džamijom. U drugoj polovini 19. stoljeća Mula Mustafa Muderizović uvakufio je dio svoje imovine, u vidu zemljišnih nekretnina, od čijih se prihoda financirala rasvjeta i izdvajao dodatak plati imama jedne od gračaničkih džamija. Pretpostavka je, da je riječ o Hadži Džaferovoj ili Lipanjskoj džamiji, koju je ovaj vakif vjerojatno i obnovio. U narodu se zadržalo predanje da je džamiju sagradio izvjesni Hadži Džafer i da je kod džamije zasadio lipu pod kojom su ljudi boravili u hladu, čekajući namaz. Kasnije je to postalo mjesto stalnog okupljanja ljudi nazvano pod Lipom. Činjenica je da su, početkom 20. stoljeća, vakufi Hadži Džaferove džamije, Mula Mustafe Muderizovića i Lipa česme, koju je sagradio neki nepoznati vakif, ujedinjeni u jedan jedinstven vakuf, koji se spominje 1913. godine. Džamija danas nema svoju vakufnamu, jer je izgubljena.[1]
Džamija je zbog dotrajalosti srušena 1934.-1935. godine, da bi na njenom mjestu bila podignuta nova džamija sa drvenim minaretom.[2] Uz staru džamiju bila je i česma u koju je dovedena voda drvenim čunkovima sa Drijenče za potrebe džamije i mahale. Taj vodovod je služio do 1937. godine, kada su drveni čunkovi zamijenjeni željeznim cijevima. Džamija je obnovljena i renovirana 1996. godine. Godine 2011. džamija je proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
U haremu džamije je veći mezaristan u kojem su, pretežno nišani novije dobi. Uz samu džamiju nalazi se petnaestak nišana od kojih su neki iz perioda osnivanja džamije.[3]