Bitka na Putnikovom brdu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
inačica prije jugokomesarskih zahvata
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bitka na Putnikovom brdu'''-->{{Neutralnost}}
'''Bitka na Putnikovom brdu''' bila je bitka kojom je [[HVO]] spasio [[Usorska enklava|Usorsku enklavu]]. Bitka se odvila [[12. srpnja]] [[1992.]] godine. Obljetnica bitke je utvrđena Odlukom o utvrđivanju značajnih datuma i kalendara općinskih manifestacija ("Sl. glasnik općine Usora" broj: 6/14). Središnje spomen obilježje poginulim braniteljima Usore. Spomen obilježja su i u [[Ularice|Ularicama]] i [[Makljenovac|Makljenovcu]].<ref name="malonogometni">[http://www.dnevnik.ba/dogadaji/akcija-kojom-je-hvo-spasio-usorsku-enklavu-odrzan-malonogometni-turnir-makljenovac-2017 Dnevnik.ba] '' Akcija kojom je HVO spasio usorsku enklavu Održan malonogometni turnir Makljenovac 2017'': 21. srpnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref><ref>[http://usora.com/index.php/naslovna/40-vijesti/1313-obljetnica-bitke-na-putnikovom-brdu.html Usora.com] Fotogalerija: ''Obljetnica Bitke na Putnikovom brdu''; 12. srpnja 2017.  (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>
'''Bitka na Putnikovom brdu''' bila je bitka kojom je [[HVO]] spasio [[Usorska enklava|Usorsku enklavu]]. Bitka se odvila [[12. srpnja]] [[1992.]] godine.
 
U spomen se održava na stadionu 'Plaža' u Makljenovcu manifestacija održavanjem Spomen [[mali  nogomet|malonogometnog turnira]] mjesnih zajednica općine Usora. Prvi put se održao 6 godina nakon obljetnice bitke.<ref name="malonogometni"/>


{{Esej}}
Radilo se o napadu na jedan jedan od najutvđenijih vojnih objekata bivše [[JNA]], [[Putnikovo brdo]]. Bitka je bila psihološka prekretnica koja je osvijestila narod od nevjerice i šoka, nakon protjerivanja i bitka koja je unijela samopouzdanje u ljude i vojnike. Iznenadila je okupatora u Doboju, jer nije očekivao tako brz i silovit kontranapad. Bitka je bila među prvim, a možda i prva ofanzivna akcija koju je izveo HVO u Bosni i Hercegovini toga razmjera.<ref name="malonogometni"/>  
Radilo se o napadu na jedan jedan od najutvđenijih vojnih objekata bivše [[JNA]], [[Putnikovo brdo]]. Bitka je bila psihološka prekretnica koja je osvijestila narod od nevjerice i šoka, nakon protjerivanja i bitka koja je unijela samopouzdanje u ljude i vojnike. Iznenadila je okupatora u Doboju, jer nije očekivao tako brz i silovit kontranapad. Bitka je bila među prvim, a možda i prva ofanzivna akcija koju je izveo HVO u Bosni i Hercegovini toga razmjera.<ref name="malonogometni"/>  


Uvod je bio pad [[Doboj]]a 3. svibnja 1992. godine. Doboj su bili prisiljeni napustiti preko 27.000 Hrvata i Bošnjaka. Išli su u neprekidnim kolonama pod kišom metaka i granata. pobjegao je na slobodni teritorij Usore i Tešnja. Nakon što je slomio Doboj i okupirao ga, neprijatelj je svoje snage usmjerio na crte HVO Usora. Neprijatelj je krenuo na hrvatska sela Prisade i Makljenovac. Zaustavljen je na tom mjestu i tu je uspostavljena obrambena crta. Zbognepovoljna položaja u odnosu na neprijatelja, zapovjednik HVO Nikola Antunović 'Kava' zapovijedio je u strogoj tajnosti izviditi pravce napada, te pripremiti ljudstvo i tehniku za akciju, poslije poznatu po nazivu 'Putnikovo brdo'. HVO se izuzetno pripremio na protunapad. Vršio je izviđanja, razminiravanja, uvođenja udarnih snaga, određivanje ciljeva i analiza. Nakon toga krenuo je u protunapad protiv velikosrpskih pljaškaša, razaratelja i ubojica. <ref name="malonogometni"/>
Uvod je bio pad [[Doboj]]a 3. svibnja 1992. godine. Doboj su bili prisiljeni napustiti preko 27.000 Hrvata i Muslimana. Išli su u neprekidnim kolonama pod kišom metaka i granata. pobjegao je na slobodni teritorij Usore i Tešnja. Nakon što je slomio Doboj i okupirao ga, neprijatelj je svoje snage usmjerio na crte HVO Usora. Neprijatelj je krenuo na hrvatska sela Prisade i Makljenovac, pri tom čineći mnoga zvjerstva i zločine. Zaustavljen je na tom mjestu i tu je uspostavljena obrambena crta. Zbognepovoljna položaja u odnosu na neprijatelja, zapovjednik HVO Nikola Antunović 'Kava' zapovijedio je u strogoj tajnosti izviditi pravce napada, te pripremiti ljudstvo i tehniku za akciju, poslije poznatu po nazivu 'Putnikovo brdo'. HVO se izuzetno pripremio na protunapad. Vršio je izviđanja, razminiravanja, uvođenja udarnih snaga, određivanje ciljeva i analiza. Nakon toga krenuo je u protunapad protiv velikosrpskih pljaškaša, razaratelja i ubojica. <ref name="malonogometni"/>


Dogovorenim znakom napad je krenuo točno u 12:30h. Povijesni nadnevak bio je 12. srpnja 1992. godine. Neprijatelja je HVO napao iz više pravaca istovremeno. Sedam je udarnih skupina bilo s konkretnim zadaćama i određenim ciljevima. Unatoč vrlo lošem vremenu, snažnoj kiši, sijevanju munja i udarima gromova čija se buka miješala sa eksplozijama granata i sijevanju munja koje je osvjetljavalo teren. Zemlju su preorale stotine granata i projektila, a metci su letjeli oko oko glava. Bila je žestoka i krvava bitka za Makljenovac i [[Prisade]]. Borba je bila teška. Hrvatski bojovnici uspjeli su ovladati neprijateljskim položajem na Putnikovom brdu od 'Glavice do Cerika'. Uništili su vojnu zgradu, zarobili tri [[tenk]]a te veću količinu streljiva i naoružanja. Zahvaljujući iskazanom velikom moralu i snazi, neprijatelju su nanijeli velike gubitke u ljudstvu i tehnici. Uspostavljena je čvrsta [[obrambena crta]]. Do kraja rata nije promijenjena. Akcija 'Putnikovo brdo' je u potpunosti realizirana glede priprema i same akcije. Bila je jedna od najžešćih ofanzivnih akcija na prostoru [[Usora|Usore]]. [[110. brigada HVO Usora]] u ovoj bitci postigla je značajnu pobjedu.<ref name="malonogometni"/>  
Dogovorenim znakom napad je krenuo točno u 12:30h. Povijesni nadnevak bio je 12. srpnja 1992. godine. Neprijatelja je HVO napao iz više pravaca istovremeno. Sedam je udarnih skupina bilo s konkretnim zadaćama i određenim ciljevima. Unatoč vrlo lošem vremenu, snažnoj kiši, sijevanju munja i udarima gromova čija se buka miješala sa eksplozijama granata i sijevanju munja koje je osvjetljavalo teren. Zemlju su preorale stotine granata i projektila, a metci su letjeli oko oko glava. Bila je žestoka i krvava bitka za Makljenovac i [[Prisade]]. Borba je bila teška. Hrvatski bojovnici uspjeli su ovladati neprijateljskim položajem na Putnikovom brdu od 'Glavice do Cerika'. Uništili su vojnu zgradu, zarobili tri [[tenk]]a te veću količinu streljiva i naoružanja. Zahvaljujući iskazanom velikom moralu i snazi, neprijatelju su nanijeli velike gubitke u ljudstvu i tehnici. Uspostavljena je čvrsta [[obrambena crta]]. Do kraja rata nije promijenjena. Akcija 'Putnikovo brdo' je u potpunosti realizirana glede priprema i same akcije. Bila je jedna od najžešćih ofanzivnih akcija na prostoru [[Usora|Usore]]. [[110. brigada HVO Usora]] u ovoj bitci postigla je značajnu pobjedu koja je ostala upisana u povijest usorskoga kraja.<ref name="malonogometni"/>  


Izvođenju i pripremi ove akcije mnogo su pridonijeli Zapovjedništvo i izviđačko-inženjerske grupe druge bojne, udarne grupe druge bojne, interventni vod 'Usorski lavovi' prve bojne, brigadni interventni vod, TRD 110.-e brigade, i te svi ostali pripadnici brigade koji su sudjelovali u ovoj akciji.<ref name="malonogometni"/>
Izvođenju i pripremi ove akcije mnogo su pridonijeli Zapovjedništvo i izviđačko-inženjerske grupe druge bojne, udarne grupe druge bojne, interventni vod 'Usorski lavovi' prve bojne, brigadni interventni vod, TRD 110.-e brigade, i te svi ostali pripadnici brigade koji su sudjelovali u ovoj akciji.<ref name="malonogometni"/>


Uz ovu bitku u zoni odgovornosti 110. brigade HVO Usora, poslije su vođene i druge obrambene i napadajne akcije, a to su Komin, Križ, Vrela, Jeleči, Sivša tj. 'Simina bašča', Ušće, Šumareva kuća, Crni vrh itd. unatoč svim napadima neprijatelja. Veliki braniteljski napori omogućili su uspješnu obranu i sačuvanje Usore. Za očuvanje neprocjenjivo važna bila je pomoć koju su branitelji dobivali od civilne vlasti. Veliku ulogu dali su svećenici, župnici i župni Caritasi koji su marljivo radili za vrijeme rata, te time uveliko pomogli braniteljima i stanovništvu u preživljavanju u tim teškim trenutcima rata.<ref name="malonogometni"/>
== Poginuli ==
U bitci su poginuli <ref name="malonogometni"/>
U bitci su poginuli <ref name="malonogometni"/>
* Zdravko (Ivan) Krajina
* Zdravko (Ivan) Krajina
Redak 25: Redak 22:
* Reuf (Mustafa) Hodžić
* Reuf (Mustafa) Hodžić


== Manifestacije povodom godišnjice bitke ==
Ranjeni su pripadnici 110. brigade HVO:<ref name="malonogometni"/>
Obljetnica bitke je utvrđena Odlukom o utvrđivanju značajnih datuma i kalendara općinskih manifestacija ("Sl. glasnik općine Usora" broj: 6/14). Središnje spomen obilježje poginulim braniteljima Usore. Spomen obilježja su i u [[Ularice|Ularicama]] i [[Makljenovac|Makljenovcu]].<ref name="malonogometni">[http://www.dnevnik.ba/dogadaji/akcija-kojom-je-hvo-spasio-usorsku-enklavu-odrzan-malonogometni-turnir-makljenovac-2017 Dnevnik.ba] '' Akcija kojom je HVO spasio usorsku enklavu Održan malonogometni turnir Makljenovac 2017'': 21. srpnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref><ref>[http://usora.com/index.php/naslovna/40-vijesti/1313-obljetnica-bitke-na-putnikovom-brdu.html Usora.com] Fotogalerija: ''Obljetnica Bitke na Putnikovom brdu''; 12. srpnja 2017.  (pristupljeno 5. prosinca 2017.)</ref>
*    Ivo (Marko) Suvala
*    Pero (Marko) Lujić
*    Krešimir (Mato) Zubak
*    Mato (Drago) Matošević
*    Mato (Ilija) Čančar
*    Ivo (Anto) Matić
*    Ilija (Ivan) Krajina
*    Dragan (Ilija) Matić
*    Ševal (Omer) Hodžić
*    Nedeljko (Stipo) Grgić
*    Mato (Marijan) Brković
*    Petar (Ivo) Petrović
*    Nedeljko (Ilija) Vrkašević
*    Slobodan (Franjo) Krištić
*    Emir (Muhamed) Tokmić
*  Žarko (Jakov) Kopčić
*    Marko (Ante) Gavran
*    Josip (Luka) Kopčić
*    Anto (Jakov) Brković
*    Ilija (Marijan) Varenica
*    Pejo (Ante) Marić
*    Tomo (Pavla) Gavran
*    Franjo (Ante) Prakljačić
*    Ivica (Nikola) Čalić
*    Zoran (Pero) Topalović
*    Zvonko (Jozo) Petrović
*    Andrija (Ilija) Zubak
*    Marijan (Ilija) Šimunović
*    Ivo (Luka) Božić
*    Anto (Luka) Šimunović
*    Goran (Mato) Ćosić
*    Zoran (Niko) Mandić
*    Petar (Ilija) Dadić
*    Luka (Pejo) Šimunović
*    Anto (Jozo) Risonjić
*    Goran (Ivan) Jelić


U spomen se održava na stadionu 'Plaža' u Makljenovcu manifestacija održavanjem Spomen [[mali  nogomet|malonogometnog turnira]] mjesnih zajednica općine Usora. Prvi put se održao 6 godina nakon obljetnice bitke.<ref name="malonogometni"/>
Uz ovu bitku u zoni odgovornosti 110. brigade HVO Usora, poslije su vođene i druge obrambene i napadajne akcije, a to su Komin, Križ, Vrela, Jeleči, Sivša tj. 'Simina bašča', Ušće, Šumareva kuća, Crni vrh itd. unatoč svim napadima neprijatelja. Veliki braniteljski napori omogućili su uspješnu obranu i sačuvanje Usore. Za očuvanje neprocjenjivo važna bila je pomoć koju su branitelji dobivali od civilne vlasti. Veliku ulogu dali su svećenici, župnici i župni Caritasi koji su marljivo radili za vrijeme rata, te time uveliko pomogli braniteljima i stanovništvu u preživljavanju u tim teškim trenutcima rata.<ref name="malonogometni"/>  


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 41: Redak 73:
{{izvori}}
{{izvori}}


[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Domovinski rat]]
[[Kategorija:Usora]]

Posljednja izmjena od 6. travanj 2022. u 03:48

Bitka na Putnikovom brdu bila je bitka kojom je HVO spasio Usorsku enklavu. Bitka se odvila 12. srpnja 1992. godine. Obljetnica bitke je utvrđena Odlukom o utvrđivanju značajnih datuma i kalendara općinskih manifestacija ("Sl. glasnik općine Usora" broj: 6/14). Središnje spomen obilježje poginulim braniteljima Usore. Spomen obilježja su i u Ularicama i Makljenovcu.[1][2]

U spomen se održava na stadionu 'Plaža' u Makljenovcu manifestacija održavanjem Spomen malonogometnog turnira mjesnih zajednica općine Usora. Prvi put se održao 6 godina nakon obljetnice bitke.[1]

Radilo se o napadu na jedan jedan od najutvđenijih vojnih objekata bivše JNA, Putnikovo brdo. Bitka je bila psihološka prekretnica koja je osvijestila narod od nevjerice i šoka, nakon protjerivanja i bitka koja je unijela samopouzdanje u ljude i vojnike. Iznenadila je okupatora u Doboju, jer nije očekivao tako brz i silovit kontranapad. Bitka je bila među prvim, a možda i prva ofanzivna akcija koju je izveo HVO u Bosni i Hercegovini toga razmjera.[1]

Uvod je bio pad Doboja 3. svibnja 1992. godine. Doboj su bili prisiljeni napustiti preko 27.000 Hrvata i Muslimana. Išli su u neprekidnim kolonama pod kišom metaka i granata. pobjegao je na slobodni teritorij Usore i Tešnja. Nakon što je slomio Doboj i okupirao ga, neprijatelj je svoje snage usmjerio na crte HVO Usora. Neprijatelj je krenuo na hrvatska sela Prisade i Makljenovac, pri tom čineći mnoga zvjerstva i zločine. Zaustavljen je na tom mjestu i tu je uspostavljena obrambena crta. Zbognepovoljna položaja u odnosu na neprijatelja, zapovjednik HVO Nikola Antunović 'Kava' zapovijedio je u strogoj tajnosti izviditi pravce napada, te pripremiti ljudstvo i tehniku za akciju, poslije poznatu po nazivu 'Putnikovo brdo'. HVO se izuzetno pripremio na protunapad. Vršio je izviđanja, razminiravanja, uvođenja udarnih snaga, određivanje ciljeva i analiza. Nakon toga krenuo je u protunapad protiv velikosrpskih pljaškaša, razaratelja i ubojica. [1]

Dogovorenim znakom napad je krenuo točno u 12:30h. Povijesni nadnevak bio je 12. srpnja 1992. godine. Neprijatelja je HVO napao iz više pravaca istovremeno. Sedam je udarnih skupina bilo s konkretnim zadaćama i određenim ciljevima. Unatoč vrlo lošem vremenu, snažnoj kiši, sijevanju munja i udarima gromova čija se buka miješala sa eksplozijama granata i sijevanju munja koje je osvjetljavalo teren. Zemlju su preorale stotine granata i projektila, a metci su letjeli oko oko glava. Bila je žestoka i krvava bitka za Makljenovac i Prisade. Borba je bila teška. Hrvatski bojovnici uspjeli su ovladati neprijateljskim položajem na Putnikovom brdu od 'Glavice do Cerika'. Uništili su vojnu zgradu, zarobili tri tenka te veću količinu streljiva i naoružanja. Zahvaljujući iskazanom velikom moralu i snazi, neprijatelju su nanijeli velike gubitke u ljudstvu i tehnici. Uspostavljena je čvrsta obrambena crta. Do kraja rata nije promijenjena. Akcija 'Putnikovo brdo' je u potpunosti realizirana glede priprema i same akcije. Bila je jedna od najžešćih ofanzivnih akcija na prostoru Usore. 110. brigada HVO Usora u ovoj bitci postigla je značajnu pobjedu koja je ostala upisana u povijest usorskoga kraja.[1]

Izvođenju i pripremi ove akcije mnogo su pridonijeli Zapovjedništvo i izviđačko-inženjerske grupe druge bojne, udarne grupe druge bojne, interventni vod 'Usorski lavovi' prve bojne, brigadni interventni vod, TRD 110.-e brigade, i te svi ostali pripadnici brigade koji su sudjelovali u ovoj akciji.[1]

U bitci su poginuli [1]

  • Zdravko (Ivan) Krajina
  • Jozo (Franjo) Rajkovača
  • Stipi (Ivan) Perić
  • Meho (Šemse) Ahmić
  • Suad (Izet) Kučuk
  • Marijanu (Martin) Krajina
  • Nikola (Mijo) Topalović
  • Ilija (Josip) Marelja
  • Reuf (Mustafa) Hodžić

Ranjeni su pripadnici 110. brigade HVO:[1]

  • Ivo (Marko) Suvala
  • Pero (Marko) Lujić
  • Krešimir (Mato) Zubak
  • Mato (Drago) Matošević
  • Mato (Ilija) Čančar
  • Ivo (Anto) Matić
  • Ilija (Ivan) Krajina
  • Dragan (Ilija) Matić
  • Ševal (Omer) Hodžić
  • Nedeljko (Stipo) Grgić
  • Mato (Marijan) Brković
  • Petar (Ivo) Petrović
  • Nedeljko (Ilija) Vrkašević
  • Slobodan (Franjo) Krištić
  • Emir (Muhamed) Tokmić
  • Žarko (Jakov) Kopčić
  • Marko (Ante) Gavran
  • Josip (Luka) Kopčić
  • Anto (Jakov) Brković
  • Ilija (Marijan) Varenica
  • Pejo (Ante) Marić
  • Tomo (Pavla) Gavran
  • Franjo (Ante) Prakljačić
  • Ivica (Nikola) Čalić
  • Zoran (Pero) Topalović
  • Zvonko (Jozo) Petrović
  • Andrija (Ilija) Zubak
  • Marijan (Ilija) Šimunović
  • Ivo (Luka) Božić
  • Anto (Luka) Šimunović
  • Goran (Mato) Ćosić
  • Zoran (Niko) Mandić
  • Petar (Ilija) Dadić
  • Luka (Pejo) Šimunović
  • Anto (Jozo) Risonjić
  • Goran (Ivan) Jelić

Uz ovu bitku u zoni odgovornosti 110. brigade HVO Usora, poslije su vođene i druge obrambene i napadajne akcije, a to su Komin, Križ, Vrela, Jeleči, Sivša tj. 'Simina bašča', Ušće, Šumareva kuća, Crni vrh itd. unatoč svim napadima neprijatelja. Veliki braniteljski napori omogućili su uspješnu obranu i sačuvanje Usore. Za očuvanje neprocjenjivo važna bila je pomoć koju su branitelji dobivali od civilne vlasti. Veliku ulogu dali su svećenici, župnici i župni Caritasi koji su marljivo radili za vrijeme rata, te time uveliko pomogli braniteljima i stanovništvu u preživljavanju u tim teškim trenutcima rata.[1]

Izvori[uredi]

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Dnevnik.ba Akcija kojom je HVO spasio usorsku enklavu Održan malonogometni turnir Makljenovac 2017: 21. srpnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)
  2. ↑ Usora.com Fotogalerija: Obljetnica Bitke na Putnikovom brdu; 12. srpnja 2017. (pristupljeno 5. prosinca 2017.)

Vanjske poveznice[uredi]

Izvori[uredi]

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bitka_na_Putnikovom_brdu&oldid=469642"