Yine: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Piro''' (Yine), snažan indijanski narod nastanjen duž rijeka Río [[Urubamba (rijeka)|Urubamba]], [[Ucayali (rijeka)|Ucayali]] i [[Madre de Dios]] u [[peru]]anskim departmanima Ucayali, Cusco i Madre de Dios. Sami sebe nazivaju Yine (ljudi). Jezično su najsrodniji [[Maxineri]]ma i [[Mashco]] (Cujareño) Indijancima a svi pripadaju porodici [[arawakan]]. Narodima [[Quechua]] oni su bili poznati pod nazivom Chontaquiro ili "crni zubi", zbog običaja bojenja [[zubi]]ju i desni crnom bojom palme-chonta (peperonia tinctorioides). | |||
Izvorno su kombinirali agrikulturu sa lovom i [[ribolov]]om ,danas se bave i uzgojem stoke ili rade kao drvosječe. Odjeća se sastojala od neke vrste košulje za muškarce i suknjice za žene, bojane crno. [[Luk i strijela]], koplje i puhaljka sa otrovnim strelicama bili su glavno oružje. Mrtve su sahranjivali sa popudbinom (osobne stvari) u zemljanim podovima pokojnikove kuće. Populacija im iznosi između 4.000 i 5.000. | Izvorno su kombinirali agrikulturu sa lovom i [[ribolov]]om ,danas se bave i uzgojem stoke ili rade kao drvosječe. Odjeća se sastojala od neke vrste košulje za muškarce i suknjice za žene, bojane crno. [[Luk i strijela]], koplje i puhaljka sa otrovnim strelicama bili su glavno oružje. Mrtve su sahranjivali sa popudbinom (osobne stvari) u zemljanim podovima pokojnikove kuće. Populacija im iznosi između 4.000 i 5.000. | ||
Posljednja izmjena od 4. travanj 2022. u 14:06
Piro (Yine), snažan indijanski narod nastanjen duž rijeka Río Urubamba, Ucayali i Madre de Dios u peruanskim departmanima Ucayali, Cusco i Madre de Dios. Sami sebe nazivaju Yine (ljudi). Jezično su najsrodniji Maxinerima i Mashco (Cujareño) Indijancima a svi pripadaju porodici arawakan. Narodima Quechua oni su bili poznati pod nazivom Chontaquiro ili "crni zubi", zbog običaja bojenja zubiju i desni crnom bojom palme-chonta (peperonia tinctorioides).
Izvorno su kombinirali agrikulturu sa lovom i ribolovom ,danas se bave i uzgojem stoke ili rade kao drvosječe. Odjeća se sastojala od neke vrste košulje za muškarce i suknjice za žene, bojane crno. Luk i strijela, koplje i puhaljka sa otrovnim strelicama bili su glavno oružje. Mrtve su sahranjivali sa popudbinom (osobne stvari) u zemljanim podovima pokojnikove kuće. Populacija im iznosi između 4.000 i 5.000.
NaziviChontaquiro i Simirinch izvorno su možda označavali njihove posebne skupine, od kojih je svaka govorila svojim dijalektom[1]