Razlika između inačica stranice »Yahuskin«

Trenutačna izmjena od 12:24, 4. travnja 2022.

Yahuskin (Yahooskin, Goyatöka), jedna od dvije glavne grupe Sjevernih Pajuta (Northern Paiute) iz grupe šošonskih Indijanaca. Do 1864. oni i Walpapi lulatli su obalama jezera Goose, Silver, Warner i Harney u Oregonu, a tradicionalni teritorij bio im je oko jezera Silver Lake^[1] na 5 000 četvornih milja (blizu 13 000 km²). Privremeno su odlazili i u dolinu Surprise i močvaru Klamath gdje su sakupljali 'wokas' ^[2] za hranu. Prema izvjesnom Benu (možda iz plemena Yahuskin) pleme je u prehrani koristilo sve što je uspjelo pronači, to su zečevi, zmije, korijenje, insekte 'i patke ako je bilo sreće'. Nastamba im je bila 'wickiup'. Kretali su se pješice, a jedino transportno sredstvo bio je 'dog-travois', pseča zaprega čiji se zadnji kraj od ukrštenih kolaca vukao po tlu. Život ovih Indijanaca bio je težak, njihova domovina pustinjsko je područje u kojem nije bilo obilja ni vode ni hrane.

14. 10. 1864. Yahuskini skupa sa svojim rođacima Walpapima završavaju sa slobodnim životom; smješteni su na rezervat Klamath. Svoju zemlju morali su prepustiti u korist Sjedinjenih Država. Kada ih je 1884. posjetio Gatschet, izvjestio je da žive od agrikulture i da polako napuštaju svoj skitalački život. Danas žive kod rijeke Sprague blizu Yainaxa. Tu se često žene s pripadnicima drugih plemena i polako gube plemenski identitet. Godine 1870. izbrojeno ih je 117; a 1909. 109. Danas 'pleme' 'The Klamath tribes', odnosno plemena Klamath, Yahooskin i Modoc broje 3,500 duša.

Izvori

↑ The Northern Paiute Bands pristupljeno 25 veljače 2021
↑ Hodge pristupljeno 25 veljače 2021

[1] The Northern Paiute Bands pristupljeno 25 veljače 2021

[2] Hodge pristupljeno 25 veljače 2021

[1]

[2]

Inačica od 11:46, 23. srpnja 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 12:24, 4. travnja 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Yahuskin'''-->~~'''Yahuskin''' (Yahooskin, Goyatöka), jedna od dvije glavne grupe Sjevernih Pajuta ([[Northern Paiute]]) iz grupe [[shoshonean\|šošonskih]] Indijanaca. Do 1864. oni i [[Walpapi]] lulatli su obalama jezera [[Goose]], [[Silver]], [[Warner]] i [[Harney]] u [[Oregon\|Oregonu]], a tradicionalni teritorij bio im je oko jezera [[Silver Lake]]<ref>[https://digitalassets.lib.berkeley.edu/anthpubs/ucb/text/ucar002-004.pdf The Northern Paiute Bands] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> na 5 000 četvornih milja (blizu 13 000 km²). Privremeno su odlazili i u dolinu Surprise i močvaru Klamath gdje su sakupljali '[[wokas]]' <ref>[https://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/983/mode/1up Hodge] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> za hranu. Prema izvjesnom Benu (možda iz plemena Yahuskin) pleme je u prehrani koristilo sve što je uspjelo pronači, to su zečevi, zmije, korijenje, insekte 'i patke ako je bilo sreće'. Nastamba im je bila '[[wickiup]]'. Kretali su se pješice, a jedino transportno sredstvo bio je 'dog-travois', pseča zaprega čiji se zadnji kraj od ukrštenih kolaca vukao po tlu. Život ovih Indijanaca bio je težak, njihova domovina pustinjsko je područje u kojem nije bilo obilja ni vode ni hrane.		'''Yahuskin''' (Yahooskin, Goyatöka), jedna od dvije glavne grupe Sjevernih Pajuta ([[Northern Paiute]]) iz grupe [[shoshonean\|šošonskih]] Indijanaca. Do 1864. oni i [[Walpapi]] lulatli su obalama jezera [[Goose]], [[Silver]], [[Warner]] i [[Harney]] u [[Oregon\|Oregonu]], a tradicionalni teritorij bio im je oko jezera [[Silver Lake]]<ref>[https://digitalassets.lib.berkeley.edu/anthpubs/ucb/text/ucar002-004.pdf The Northern Paiute Bands] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> na 5 000 četvornih milja (blizu 13 000 km²). Privremeno su odlazili i u dolinu Surprise i močvaru Klamath gdje su sakupljali '[[wokas]]' <ref>[https://archive.org/stream/handbookamindians01hodgrich#page/983/mode/1up Hodge] pristupljeno 25 veljače 2021</ref> za hranu. Prema izvjesnom Benu (možda iz plemena Yahuskin) pleme je u prehrani koristilo sve što je uspjelo pronači, to su zečevi, zmije, korijenje, insekte 'i patke ako je bilo sreće'. Nastamba im je bila '[[wickiup]]'. Kretali su se pješice, a jedino transportno sredstvo bio je 'dog-travois', pseča zaprega čiji se zadnji kraj od ukrštenih kolaca vukao po tlu. Život ovih Indijanaca bio je težak, njihova domovina pustinjsko je područje u kojem nije bilo obilja ni vode ni hrane.

	14. 10. [[1864.]] Yahuskini skupa sa svojim rođacima Walpapima završavaju sa slobodnim životom; smješteni su na rezervat Klamath. Svoju zemlju morali su prepustiti u korist Sjedinjenih Država. Kada ih je 1884. posjetio Gatschet, izvjestio je da žive od agrikulture i da polako napuštaju svoj skitalački život. Danas žive kod rijeke [[Sprague]] blizu [[Yainax\|Yainaxa]]. Tu se često žene s pripadnicima drugih plemena i polako gube plemenski identitet. Godine [[1870.]] izbrojeno ih je 117; a [[1909.]] 109. Danas 'pleme' 'The Klamath tribes', odnosno plemena Klamath, Yahooskin i Modoc broje 3,500 duša.		14. 10. [[1864.]] Yahuskini skupa sa svojim rođacima Walpapima završavaju sa slobodnim životom; smješteni su na rezervat Klamath. Svoju zemlju morali su prepustiti u korist Sjedinjenih Država. Kada ih je 1884. posjetio Gatschet, izvjestio je da žive od agrikulture i da polako napuštaju svoj skitalački život. Danas žive kod rijeke [[Sprague]] blizu [[Yainax\|Yainaxa]]. Tu se često žene s pripadnicima drugih plemena i polako gube plemenski identitet. Godine [[1870.]] izbrojeno ih je 117; a [[1909.]] 109. Danas 'pleme' 'The Klamath tribes', odnosno plemena Klamath, Yahooskin i Modoc broje 3,500 duša.