Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

K-141 Kursk: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''K-141 Kursk'''-->{{Infookvir brod
{{Infookvir brod
|ime broda                    = K-141 Kursk
|ime broda                    = K-141 Kursk
|slika broda                  =  
|slika broda                  =  

Posljednja izmjena od 4. travanj 2022. u 09:43

K-141 Kursk
Državna pripadnost:
Rusija
Zastava Ruske VM
Kobilica položena 1992.
Porinuće 1994.
Status 12. kolovoza 2000. potonula u nesreći
izvađena i zapećaćena
Glavne osobine
Istisnina 14.700 t, 24.000 t (bojna)
Dužina 155 m
Širina 18.2 m
Gaz 9.2 m
Pogon dva OK-6506 reaktora
Brzina 33 čvora
Dubina zarona 300m (regularna), 600m (testna), 650m (maximalna)
Posada 48 časnika, 59 mornara
Naoružanje četiri 650-mm i dvije 533-mm torpedne cijevi
28 torpeda i 24 rakete P-700 »Granit«

Kursk (K-141) je bila ruska strateška nuklearna podmornica razreda Antej (po Natovoj klasifikaciji razred Oscar II), koja je plovila u sastavu sjeverne flote RVM.

Izgradnja ove podmornice za Rusku sjevernu flotu koštala je oko milijardu dolara. Građena je tako da može izdržati direktan pogodak torpeda.

Nesreća

Potonula je u nesreći 12. kolovoza 2000. u Barentsovu moru kod Murmanska (Rusija).

Prilikom vojne vježbe ispred poluotoka Kole (Ruska Federacija), podmornica Kursk je trebala izvršiti taktičko gađanje admiralskog bojnog broda Petar Veliki, koji je tom prilikom simulirao metu. Ubrzo nakon početka vojne vježbe, sonar na Petru Velikom je registrirao eksploziju koju su zabilježili i seizmografi na kopnu. Ubrzo nakon prve uslijedila je i druga eksplozija. Admirali Sjeverne flote su predugo čekali s obavještenjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, što bi im dalo veće ovlasti za spašavanje mornara s potonule podmornice.

Mornare su pokušali spasiti mini podmornicom, ali bezuspješno zbog jakih podvodnih struja. Naposljetku su u pomoć pozvali spasilačke timove iz Velike Britanije i Norveške, ali iskusni ronioci su ustvrdili kako je cijela podmornica Kursk poplavljena te da je sva posada, svih 118 mornara, poginulo.

Kasnije je istraga navodno utvrdila da je do eksplozije došlo zbog neispravnog torpeda koji je tehničarima pao s dizalice dok su podmornicu pripremali u luci Zapadnayalitsa, gdje je podmornica bila usidrena prije nego što je otišla na vojne vježbe.

Sadržaj