Razlika između inačica stranice »Predložak:Članak tjedna«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m |
m |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
|11= | |11= | ||
|12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]] | |12=[[Datoteka:Split.jpg|thumb|desno|200px]] Split je najveći grad na jugu Hrvatske, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte južne Hrvatske. Smješten je na središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, omeđen Kaštelanskim zaljevom sa zapada i sjevera, a Bračkim kanalom s juga te prostorno pokriva veći dio Splitskog poluotoka koji se spaja s kopnom svojom sjevernom i istočnom stranom.[[Split|opširnije u članku]] | ||
|13=[[Datoteka:Basil_of_Caesarea.jpg|thumb|lijevo|200px]] '''Bazilije Veliki''' (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, oko 330. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve. Utemeljitelj je kršćanskog redovništva na istoku, čije su postavke o redovničkom životu bile temeljem i uzorom svim kasnijim velikanima koji su utemeljili kršćanske redove. Spada među četiri najveća istočna oca. Zajedno ga se slavi, na zajednički spomendan, sa svetim Grgurom Nazijanskim, s kojim je bio nerazdvojan prijatelj za života. [[Bazilije Veliki|opširnije u članku]] | |13=[[Datoteka:Basil_of_Caesarea.jpg|thumb|lijevo|200px]] | ||
'''Bazilije Veliki''' (grč.: Μέγας Βασίλειος; Caesarea Mazaca, oko 330. - Caesarea Mazaca, 1. siječnja 379.), kršćanski svetac, crkveni otac, učitelj Crkve. Utemeljitelj je kršćanskog redovništva na istoku, čije su postavke o redovničkom životu bile temeljem i uzorom svim kasnijim velikanima koji su utemeljili kršćanske redove. Spada među četiri najveća istočna oca. Zajedno ga se slavi, na zajednički spomendan, sa svetim Grgurom Nazijanskim, s kojim je bio nerazdvojan prijatelj za života. [[Bazilije Veliki|opširnije u članku]] | |||
|14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | |14=[[File:Mars Valles Marineris.jpeg|thumb|lijevo|200px|Pogled na Mars i najveći kanjon na Marsu, [[Valles Marineris]].]] '''Mars''' je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine. Mars nosi ime rimskog boga rata i često je nazivan Crvenim planetom zbog njegove crvene boje. Po uzoru na stara češka imena planeta, Hrvati kajkavskog narječja jedno su vrijeme upotrebljavali imena Strah, Užas i Ognjenica (Szmertonosz i Ognyenicza po starom kajkavskom pravopisu). [[Mars|opširnije u članku]] | ||
|15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | |15=[[Datoteka:Book Collage.png|mini|200px|Knjige.]] '''Knjiga''' je ukoričena tiskana kolekcija [[papir]]a. Povijest knjige stara je više od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izrađivana i o načinu [[pisanje|pisanja]] i umnožavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Npr. Rimljani su pisali "olovkom" koja je sličila grančici, a koje su bile od kosti i mogli su lako brisati pogreške u pisanju, a pisali su na "papiru" od [[vosak|voska]], a više voščanih listova obično se uvezalo. [[Knjiga| opširnije u članku]] | ||
Inačica od 13:44, 1. travnja 2022.