Sutikva (gradina)

Sutikva, prapovijesna gradina podno kuka Sutikve.

Podigli su ju Iliri u prapovijesti u podnožju Sutikve. Bila je najvažnije prapovijesno naselje u solinskom bazenu.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|7.|7.}}
   }}
 }}
}}

}} Središte naselja je bilo na zapadnom i jugozapadnom podnožju stjenovite uzvisine. Vjerojatno je autohtono naselje koja je izvorno nosile ime Salone.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|11.|11.}}
   }}
 }}
}}

}} Za Ilirsku Salonu uzima se da je 2 km sjever-sjeverozapadno na području Rupotine na obroncima Kozjaka<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|10.|10.}}
   }}
 }}
}}

}}). Gradina Sutikva je ostvarivala vizualnu komunikaciju s gradinom Ilirskom Salonom, lociranoj na Stipetuši u Donjoj Rupotini, na istočnim kozjačkim liticama uz Ilijin potok, oko jedan i pol kilometar sjeveroistočno od Bilankuše. Uz Ilirsku Salonu, činila je mrežu gradina s vranjičkom gradinom, zatim gradinom u Uvodićima na zapadnim padinama Mosora koja je bila utvrđena velikim blokovima, gradinom na Klisu i gradinom na Markezinoj gredi. Do grčkih i rimskih vremena, područje je bilo čvrsto pod upravom Delmata.<ref>Ivan Matijević/Solinska kronika: Kako je nastao grad Virtualni muzej grada Solina. 15. kolovoza 2013. Pristupljeno 11. srpnja 2020.</ref> Razlozi zašto se gradina na Sutikvi uzima za izvorno naselje Salone nalazi se u strateški povoljnom zemljopisnom položaju, jer nijedan drugi lokalitete na području Solina nema takav položaj. Tu je još strateško značenje i dug povijesni kontinuitet od brončanoga do rimskoga doba. Nadživjela je svoju luku vranjičku gradinu s kojom je supostojala, a koja je nestala do mlađega željeznog doba.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|11.|11.}}
   }}
 }}
}}

}} Gradina Sutikva komunicirala je srednjojadranskim pomorskim putem, od Kaštelanskoga zaljeva preko Visa. Niz željeznodobnih s pristaništima u tom nizu su Sutikva, odnosno ušće Jadra, ili Sv. Nofar (Veli Bijać) u Kaštelima, Splitska vrata koja je kontrolirala gradina Rat iznad Bobovišća, gradina Hvar na mjestu današnjeg grada Hvara, Gradac na Visu i možda jedna do sad neutvrđena željeznodobna gradina na položaju današnje luke Sv. Jurja ili viške uvale.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|9.|9.}}
   }}
 }}
}}

}} Vjerojatno je vranjička gradina bila pristanište gradini Sutikvi.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|11.|11.}}
   }}
 }}
}}

}}

Izgubljena je za arheološka istraživanja zbog izgradnje prometne infrastrukture.<ref name=Prapovijesne>Miroslav Katić: Prethistorijske gradine solinskoga i kliškoga područja Tusculum 3, 2010.</ref>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|7.|7.}}
   }}
 }}
}}

}} U prapovijesti ovdje su bile kolibe.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|9.|9.}}
   }}
 }}
}}

}} Početkom 20. stoljeća zbog potreba gradnje uskotračne željezničke pruge ka Sinju, gradina i nalazi dosta su oštećeni te poslije u 1980-ih pri gradnji ceste koja vodi ka Mravincima. Preostale nalaze uništila je izgradnja solinskog Novog groblja podno Sutikve <ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|11.|11.}}
   }}
 }}
}}

}} 1982. godine. <ref>Mladen Domazet, Marko Matijević: Groblje na Gospinu otoku u Solinu Hrvatska revija, 8 (2008), sažetak.</ref> Ostali su tek površinski ulomci lokalne i grčke keramike.<ref name=Prapovijesne/>{{#if: | ^{(Treba točna stranica ili raspon stranica.)} |

|{{#if: |(|(p}}{{{page}}})
|{{#if: 
  |{{#if: |(|(pp}}{{{pages}}})
  |{{#if: 
     |({{{at}}})
     |:{{#if:|11.|11.}}
   }}
 }}
}}

}}